An parti politik ww
Dimanch moun té ka chonjé yenki foutbol, otan an Frans kon Matinik.
Labélèm té ni lentansion fè an bel kou, yo mennen dé bi a zéro, mé yo ped kat dé.
Kantapou létjip Lafrans fanm, yo mennen bon moun Lanmanten jik Jowel an mannay ki fè zafè’y an hannbal-la épi Floréal. Yo jik mété pòtré’y asou an imeb Godisa. Jakson Richarson vini pou té batizé sa le maten an.
Pandan tan-an titak pli wo, pa koté Tivoli, an nouvo parti politik té ka fè larantré’y. Parti-tala wè jou, ja ni si mwa selman, sé « Martinique Écologie ». Fok di tou, ja ni an parti ka di i ékolojis, sé MODÉMAS.
Mé es parti-tala ka di yonndé mo, dé mas an kannaval lézot ?
Man pa sav, mé ou sé di yo pa té envité pou ba nouvo parti ékolojik-tala an pal.
Es pas parti-a fè bokantaj-li anba anba an gro piébwa ki ja ni pasé santan, é yo té pè sa potjiré yo nana ? Antouléka yo pa vini.
Prézidan nouvo parti-tala sé Loulou. (Sé pa ta Sentlis-la), han han zot pa té wè’y ! Man jik kwè chien-yo pa ka djè alé lachas. Pas Loulou-tala adan an parti ki pou an sel manniè wè. Yo jik di la pansé inik. Manmay fok sav an fransé « inique » vé di séléra, pa bon pies toubannman !
Loulou « Martinique Ecologie-a » sé an konséyé Laréjion ki pran an bout tren adan ta Senpiè a pou i sikilé jik Kawbé. Misié sé pé té trapé an konjésion, lè i wè pa koté Mòn-Obé, té ni anlo pano fotovoltayik asou an tè agrikol. Kidonk épi anlot konséyé jénéral Fodfrans, i mandé pou kaskodé épi kalté politik-tala yo ka mennen an. I lé yo distribié lé riches ant linò épi lisid adan lemond.
Afarel, an chaben ki konpè épi Chaben, té konfian pas i di :
- Si nou pa wouvè zié-nou, tro ta ké baré-nou é nou ké rété pou la pléré !
Misié di épi an bel plodari konmkwa jénes Matinik ka djonmpitizé, Matinik ka bétonizé ek téren agrikol ka vaporé akondi létè oben léro jòdijou.
Sé moun « Martinique Ecologie-a» lé anlot politik pou péyi-a pran anlot chimen ki pa chimen chien éti nou pé garé. Pas yo konstaté Matinik sé péyi ki pli polié an Karayib-la menmsi Lavil Fodfrans fini mandé pou yo rikonnet La Baie des Flamands, kon pli bel bé o mond.