29 avril 2013
1
29
/04
/avril
/2013
14:57
Jéwom kay Izak
Sé jou-tala Jéwom trapé bon dézagréman ek nana pas i alé kay Izak, sé an konpè’y pa
koté Lasuis.
Jéwom pa menm ni an ti-lanmonné kod pou sianka i kasé boutéy luil an moun, mé tout
moun ka di i ni an kont adan an paradi fiskal.
Sé tan-tala, misié ka viv an véritab lanfè fiskal, pas tout moun ka di komkwa i ni
konmen million. Sa pa té ké kon matla-a yo té kité Laréjion-an. Tousa, pas i alé fè an won éti an kanmarad-li ki té larmé épi’y ek ka viv atjelman pabò Lasuis.
Vwazen, jalou’y, magré i pa éli yo mandé’y ransèyman asou sa i ni. Patrimwàn-li
sé : twa ti-poul i ka nouri, dé kabrit épi an ti-kochon pou nwel.
Misié pa té anvi pran avion, pas dènié fwa sé té lè i té ka pati solda an
Guiyàn.
Misié entjet kon an tatjet dan an finet nef, mi atjelman tout moun lé sav sa i ni
labank, alow ki sé an vié ti-ritret éti pa ka menm permet li péyé fakti’y kisiswa dlo oben limiè. Jéwon jik viré koumansé bwè wonm-lan, pas yo di’y lot jou pengad gouvelman pa fè’y péyé lenpo
asou vié lanmonné kod-li a.
Misié té kontan wè Lak Léman, mé tousa bien potjiré’y bon dézagraman.
29 avril 2013
1
29
/04
/avril
/2013
14:55
“Lè ou déchiré, sé lè ou ka jwenn bel mèw
29 avril 2013
1
29
/04
/avril
/2013
14:54
Erik ….baré !
Lanné pasé adan « Transat Benodé-Martinique »-la Erik té ni van dan vwel,
mé lanné-tala i ka sanm i mal-baré. Sé sa man tann an jounalis di an radio-a.
Ousédi dan an sel dévenn, misié trapé djiyon asou madichon. Apré an vwel-li ki
déchiré, sé pilot li ki tonbé otomatikman an pàn.
Misié fè an eskal pa asou lé « iles Canaries », dapré’y i té pé atann
anlè an soukou pour ranjé tousa. Mé akondi poveb-la : « pli ou déchiré pli chien ralé’w », épi « lè ou fen, fo pa konté asou kannari bel mè’w » pas asiré ou ka mò fen. Sa
ja ka fè pasé 4 jou i ka espéré an pies pou ranjé bato’y-la. Jik atjelman i poko sa rivé. Asiparé sé Lapos ki pou vréyé sa ba’y. Mé ou sé di, sé moun Lapos « Iles Canaries »-a pa ka
konprann ni kréyol pas Erik di yo
- Man présé, man anrita man bizwen rivé
Fodfrans !
Ankò pli mal an fransé :
- Il me faut absolument arriver …
Man kwè i di yo sa an panyol, mé panyol-li
kon ta mwen, I pa ka djè monté mòn.
Savrè si sé moun-tala pa fè kon jan isi
pou fèmen lé zirjans, kidonk pies-la pé ké rivé lamenm.
Antoulé ka, Erik bien mélé kon farin é sann. Pétet yo pé diskalifié’y si i rivé tro
ta isi-a.
Yo ja anonsé ki Erwàn épi tabar-li (pa mandé sé ki sa !) pou rivé an lafen
simenn-lan.
Sel bagay man ka swété ba’y, sé ki lè i
rive, yo pa baré’y épi an lagrev anlè lanmè-a.
8 avril 2013
1
08
/04
/avril
/2013
13:41
Chak kochon ni sanmdi yo mé anlo krab tou « Sé bon tjè krab, ki fè i pa ni tet »,
8 avril 2013
1
08
/04
/avril
/2013
13:40
Manif krab
Vandrèdi oswè koté minui, man té ka monté dan linò. Lè man rivé Chelchè adan an katkwazé éti yo kriyé
wonpwen Lakolin, man wè an fénomèn.
Man pa sav si I natirel oben sirnatirel, mé
la té ni an santèn krab an wonpwen-an.
Man kom ralanti, man pé té lé kwè sa zié
mwen té ka wè a. Ni an krab, I té ni dé tet, I fè mwen sin moli. Man pile fren-an grouk jik o planché. Krab la vini bò mwen ek I di mwen :
- Yé Jid sa’w fè!
Man mantjé kouwi, mé man té sézi telman,
pies mo pa sòti. Krab-la di mwen :
- Nou ka fè an ti manif la!
Man té anvi mandé’y poutji, man pa menm ni tan palé, ou sé di i té ka li an tet
mwen. Mi sa i di mwen :
- Popilasion nou ka pran fè ! I ka fonn kon sorbé an plen soley karenm. Fok sispann détui
nou. Yo ka tann ratiè tout lanné-a ba nou akondi nou sé rat. Ni anlo krab adan nou ka mò épi klordékòn, lè yo pa né enfim. Délè jik Baygon yo ka ba nou pou nou sòti an tou nou. Jid alé di sé moun
Antilla-a ka li chak simenn an paj kréyol, sispann détui nou, pas anlè yo pé ké sa manjé matoutou ankò. Yo ké oblijé enpòté krab Madagaska kon anlo ja koumansé fè !
3 avril 2013
3
03
/04
/avril
/2013
16:21
“Chak bètafé ka kléré pou nam li »
3 avril 2013
3
03
/04
/avril
/2013
16:20
Man Limiè
Man Jè ni bon chans sé jou-tala. Sé sel fanm ki mè Matinik. Kom mwa mas-la sé mwa
éti yo ka mété fanm a lonè. Sé
jou-tala i plis ki a lonè, yo ka kriyé’y toupatou.
Ni difé ki pri padan karenm lan, sé li yo kriyé.
Ni an poudjol ant dé fanm pou anlot… fanm, sé li yo ka kriyé.
Jik Polo kriyé pas i té lé sav ki manniè i pé fè an « Alabowdaj » bò
légliz Mònwouj-la.
Ni moun toupatou ki pa ka fè pélérinaj an mwa dawou, Notrèdam Ladélivrand, mé sé
jou-tala yo ka fè kar monté léswè pou yo sa wè légliz-la limen.
Ni Adjoufin ki enmen ti-labiè’y, i té ja pasé yonndé anlè’y i di i wè’y limiè-a an
dé koko zié’y.
Adjilbè menm di :
- Sé légliz-la ka limen sé pas Man Limè pa péyé sé boug la SOCOPMA-a. Anfen chak moun-an ka bay sa i pas av.
Antouléka man pé di zot sé pa Man Jè, (Man
lime) ki ka mété limiè-a pas sé jou-tala kon pliziè mè Matinik I bizwen lajan pou réparé légliz-la.
Epi Man Jè, ni trop travay pou I sa kouté
vié pawol masibol fol, man jik kwè I mété dilis an chivé’y pou I sa pli alez kò’y.
26 mars 2013
2
26
/03
/mars
/2013
13:53

Dimanche de Paques, Jude Duranty dédicacera le livre du lieu qui l'a inspiré, reppelons que c'est un hommage à la pratique de la prise de lame avec les tòt souvent "prêtée" dans les canots des
pêcheurs du coin.
Venez le rencontrer et surtout partager les bons souvenirs de Fond Lahayé avec les punch en musique mémorable et les courses de trois avirons trop peu absentes aujourd'hui
Jid
26 mars 2013
2
26
/03
/mars
/2013
13:52
Fok « pran douvan avan douvan
pran’w”, pas “bef douvan bwè dlo klè”.
26 mars 2013
2
26
/03
/mars
/2013
13:51
Foyal ka brennen
Dimanch té ni an gran sanblé patriyotik pou déchouké sa yo konsidéré kon an
Parti éti ki Pa Matinitjé.
Dapré sé moun sanblaj-tala SeLe épi la Nouvel Gouvernans pa ka fè asé, magré ponmes i té fè pou ba moun senmil pos travay.
Adan sanblé patriyotik-la té ni anlo gwo mòdan kontel Chaben ki di bien
faché :
- Mim man vini pour RéDé Matinik, pas CNCP antann kò’y épi Pa Lima. PALIMA ka djoubaté dépi
yonndé lanné pou libéré Matinik. Fransis ka wol di, sé pa pou kò’y mé pou tout péyi-a i ka mandé sanblé.
Lè SeLe tann sa i koumansé pa ri gra épi épé pou di :
- Yo di man alié épi pliziè parti, mé yo ka fè menm bagay épi mwen.
SeLe di tou :
- Man poko sav, padavwa sé parti mwen ka désidé, mé pétet i ké mandé mwen déviré pran ti-non
mwen-an. Avan’y i té monté Plato Wa,
yo té ka kriyé’y Serjo. Mé es jan Ositron, Lavolga épi anlo kartié ké chonjé non’y.
Antouléka ni anlo moun ki sav délè
“fok pran douvan avan douvan pran’w”, pas “bef douvan bwè dlo klè”.
Epi karenm cho-tala déja pa djè ni dlo, sa
nou ka swété sé ki pèsonn pa sali si pé dlo a nou ni a, pas anlo ké mò swef sirtou lajénes ki ja an gaway.
Anni gadé sa ja cho telman, lé manmay la SOCOPMA-a désann pou mandé ranbousé yo 90
milion machandiz éti yo ka dwé yo. Yo fè an gwo opérasion mòlòkòy mardi pasé.
Antouléka, Foyal ka brennen an tous sans