« Tout jé sé jé mé kasé bwa an tjou makak pa jé »
« Tout jé sé jé mé kasé bwa an tjou makak pa jé »
KREYOLAD 451
Lespwa 2013
Lanné 2013 la pé ké ni éleksion mé ni anlo parti ki ja ka chaché wè ki manniè yo ké rivé trapé an tot. Es yo ké rété ka dòmi ? Pies pa ! Tout mè ja ka préparé lanné prochenn pas épi zafè sel asanblé a, ni anlo ki pa oblijé trapé an pos. Sel manniè pou yo sa douvan, sé toupré popilasion yo, ké ni an ti-chans. Lé zélektè ké préféré alé wè misié limè ki pli pré lè ni an poblem.
Lanné 2013 la pa ni éleksion, sof éleksion mis épi kannaval. Tout mè Matinik ka fè manifestation pou Emé Sézè, menmsi la i né Baspwent yo pa menm rivé ranjé kay li a. Dimanch pasé sé mè Omaren-an ki wouvè lawonn. I batizé an lari pou bay non « Avenue Aimé Césaire » jik ni an plastisien kiben ki fè an woch twa pwent. Artis matinik pa rivé fè sa, es sé afos yo enpiok ?
Ni an asosiayasion ki pa ka dòmi, i fè yonndé filozof lotbò vini filozofé, es 13 sé an bon oben an mové chif ba Matinik.
Man konnet an boug ki té épi Fani, i di man dakò pou partajé galet mé kanmenm tout jé sé mé … zot ja sav. Adan komin Kaz-Pilot misié limè trapé an galet san fev. Misié alé tribinal pou an pati adan galet la l’EDF ka distribié a. Mé Lépin di louvriyé « Maître chez soi », i ka goumen kon chat meg dan zaboka vet pou lajan an rété adan komin li. I lé galet la mé sirtou épi fev la adan pas i bizwen yonndé milion pou dévlopé komin li.
Antouléka ANTILLA ka di tou sa éti ni labitid li kréyol la kontinié djoubaté. Man ka permet mwen swété zot an bon lanné pou chonmaj bésé ek ich nou twouvé travay an péyi’y.
Es sé an lespwa mal papay ? man té ké trè zanvi sé pa sa.
“Tout péchè ka maché épi fes pantalon yo krévé, machann pwason ka maché épi kolié-chou ».
Dénié anboutéyaj
Moun ka kondri loto désidé fè an dènié ti-fet avan lafen lanné a. Kom lé péchè té an grev, yo désidé fè kò-yo pè. Ni an yonn (toujou ni) ki vréyé an kamo. E si pa ni té ni lésans, ki manniè nou ké fè réyéyon-nou ?
Senp ti-kèsion tala viré mété an wout an vié maladi nou trapé anpil lanné 2012 la. Malkadi-tala sé lapè ki non’y.
Lapè 2014, sé pou sa an pati moun mandi 2015 pou Sel Asanblé a nou désidé an 2010. Asiparé nou poko paré pou sa. Si nou pè pou toutbon ki tan nou ké paré ?
Lapè mantjé langous, sé péchè Matinik dépi le 19 désan ka fè grev. Ni yonndé ki fè latjé vitman an libsèvis, yo pa pou konnet, sa poko lagrev pou anpéché yo manjé ronma yo. Mé ni ki té ja pran douvan avan douvan pran yo.
Lapè mantjé chadron, sé pou sa ni an pati kip a té pè, é ki té pé, yo achté tet-dron a 50 é tjilo à 100 éro. Pas sé kavia nou dapré sa yo di.
Lapé mantjé fwa-gra, mi anlo ki pou lafen lanné sé sa yo ka manjé pas sé la tradision (Lafrans). E sé pa dé péchè patriyot ké opozé manjé fwagra-yo an papiyot.
Adjiblè di mwen kom lapech la blotjé épi zafè Klordékòn, sé somon i lé manjé. Lè man di misié es i asiré sé soman-tala pa ni podui chimik mi sa i réponn li :
- Sel bagay man sav i pa ni Klordékòn pas ni lontan yo défann sa adan dot péyi. Sé Matinik selman ki té ni sa.
Le 30 désanm lé zotorité, lé zéli, lé kouyonnè, ek préfé a rivé tonbé dakò épi Lentersendika, yo sinié.
Mé sa yo sinié a ?
Es yo sinié pou oubliyé lé prézonnè ?
Es yo pé ké kontinié prézonnen nou ?
Lo machandiz la ki té anlè pow la, es i bon toujou ?
Antouléka, man konnet yonndé ki ja ka fè latjé, yo pa anvi lafen lanné pran yo épi bak yo vid.
Chak moun ka mennen bak yo kon yo lé.
« Chak kochon ni sanmdi yo oben lavey nwe li »
Chadron nwel
Maren-pèchè ka wouklé sé jou-tala pas anlo pres ralé kanno yo atè pou si pé lapèch ka ba.
Ni yonndé tan yo ka pran bon fè, kon anlo moun Matinik, mé dlo dépasé farin. Yo té oblijé monté Laréjion mandé SeLe épi lé konséyé pòté mannev, pas konno yo ka fè dlo. Anpami lé konséyé, ni ki mandé » pou lé poliè péyé. Kidonk sa ki fè Klordékòn antré épi kontaminé fon lanmè a fok yo péyé sé péchè a.
Tout konséyé té dan lémosion, sé bien pou sa yo voté an mosion pou mandé Léta mélé. Dépi yonndé jou, préfè a pran an désizion pou arété lapèch wonma, toupandan libsèvis ka fè « langouste » antré ovantatè.
Ni boug ki pa ka dòmi_ menm lè yo anonsé lafen dimond_ é yo pofité fè an kanno lanbi ek wonma antré an kandesten. Mé lé Zafer Maritim ki bizwen pasé bon révéyon, té ka véyé yo.
Antouléka sé jou-tala sé la nowel é pétet sel bagay nou ni a fè pou soutni lé maren-péchè sé achté chadron an a 80 éro. Man ja ka tann zot réponn :
- Epi ki lajan ? Ero a ka fè létè.
Sé lakrikz toupatou é poch nou ka koulé laglas.
An atandan sé péchè ka espéré yo wouvè lapech chadron an, kon tianmay ka atann joujou.
« Kouyon sé jaden a savan »
21 désanm 2012
Anlo moun pè le 21 désanm 2012 pas yo anonsé lafen di mond. Kouman sa pou fet ?
Ni ki di an gwo planet ké bité anlè latè ek sa ké fè an gran boulves. Ké ni tsunami, volkan ké pété kidonk jan Senpiè ek dan linò pa alabri. Lamontàn Voklen ké ni éripsion, anfen sé té o pli mové bagay ba Matinik.
Adjilbè di i pa lé mò san i pa wè ich li. Dépi le 15 désanm I pran an biyé pou alé an Frans bò ich-li. Sa misié paté sav sé ki la ka fè fret anlo sé jou-tala. Misié té ja trapé bon gaz laéwopò, pas i té oblijé péyé gwo konsa lajan anlè déziem malet li a. I ka bien rigrété pas i pé pa alé adan chanté nowel.
Ni an pati moun ki bien manfoupamal, pas kisiswa Matinik oben anlot koté si sé an siel sa ka vini, tout moun ké pran fè.
Ni anlo moun ki pè pas yo pa janmen kouté ti-chanté défen Anri Gédon-an ki té ka di :
- Poutji nou pè lafen di mond
- Si’w pa mové ou ké sové
- Poutji nou pè lafen di mond
- Si konsians ou pa tro chajé ?
Antouléka, ni sa ka pofité anlè lapè moun. Ni yonn ki mandé pòté lajan ba’y pas nou pé ké bizwen sa apré le 21 désanm. Adan gran jounal la (pa Antilla) yo jik mété J –4 kontel 4 jou avan le 21 yo té vann gro frijidè pouw a labri à 3000 éro.
Kom ni kay anti-sismik, anti-siklòn yo jik propozé an kay anti-lafen di mond pou an milion léro. Anfen anlo kouyonnè pa ka dòmi pas travay y osé kouyonnen sa ki kouyon padan tout lanné a. Man jik wè adan an sipermarché an chokola anti lafen di mond. Lè ou manjé sa ayen pa ka rivé’w.
Kantapou Milo, sel bagay i ka swété sé ki le 21 désanm, zafè violans lan, nou fè sa désann pou lanmou ek solidarité nou ka trouvé an tan nwel viré monté ek konfians jan Matinik vini pli fò.
« Lajan ka fonn kon gres an difé »
Gardèn……
Atjelman nwel pran anlot kanman. Chanté nwel ka vini ra pas épi lakriz sa vini an biznes. Zafè chak moun té ka pòté an chob, an janbon, yonndé paté épi kisasayésa, sa fini net. Nwel jòdi sé gardèn.
Adan gardèn lan, dabòpouyonn sé bien gadé pri a. O pli piti sé 25 éro. Ou ka péyé alavans souplé, pas menm jou a sé 30 éro a lantré. Gardèn pa vé di garenn ou pa ka vini nenpot ki manniè. Fok ou vini épi dres kod la. Kivédi yo ka di’w ki koulè pou abiyé pou’w sa chanté nowel. Si’w pa ni kantik ou, yo pé vann yonn ba’w alantré, oben yo pé permet ou pou 5 éro lwé an kantik.
Sa ki ni labitid fè kriz pran yo touléjou épi lavi a, sé pa lapenn bòdé.
Lè ou péyé, ou ké ni lé dènié group kantik ki lanmod. Sé pa ANRITA ou ké jwenn la. Sé moun-tala pou la tradision é yo pa ka fè moun péyé. Mé ou ké twouvé tout lérestan kontel : Lé Troubadour, Kantik pikan, Kantik lajan, Kantik léro, Kantik débriya, Kantik frik…
Mwen menm sé kay vwazen mwen man ka alé épi tjuiyè mwen, tanbou mwen, chacha mwen ek vwa mwen pou man bay lavwa.
Manmay, nwel pou mwen sé partaj, sé rankont, sé lanmou kidonk zafè gardèn lan sé poko pou mwen.