"Tan fè tan, tan kité tan »
"Tan fè tan, tan kité tan »
Mis pa Miss
Sé jou-tala Maéva vini an vakans kay Papa-Doudou. I ka kriyé Papa-Doudou Papy, misié pa djè enmen sa pies pies pies. Mé kom sé ti-yich ti-yich li i ka asepté.
Sanmdi pasé, Papa-Doudou vréyé Maéva an boutik man Léoni a pou’y té genyen an mis luil ba’y.
Maéva di Papa-Doudou :
- Papy je t’ai déjà dit ce n’et pas une boutique mais une épicerie !
Papa-Doudou pa di tianmay la ayen mé man santi i pa té kontan. I ri ba’y.Atatay si i té sav. An tan-mwen man pa té ké janmen di Papa-Doudou sa. Asiré man té ké trapé an souflé.
Maéva viré di Papa-Doudou :
- Qu’est-ce que c’est que cet histoire de miss, ce n’est pas un défilé Papy !
Sé ki ti-manzel la pa sav ki Papa-Doudou toujou rété épi mizi ansien i konnet. Jik atjtelman i ka palé an ansien fran. E jik alé sa i konnet kom mizi sé : mis, rotji, chopin ek lit.
Sé konsa lè twa jénérasion ka jwenn yonn pa ka konprann lot.
Délè menm ich ou pa ka konprann lè ou ka palé oben lè yo ka palé.
Lot jou ti-bolonm mwen an di mwen man té ka mété patalon pété boul. Lè man mandé’y lesplikasion i di mwen sé pas man ka fè pantalon mwen monté tro wo. Misié ka pòté pantalon’y
anba bonda’y. Kidonk i pa o konba, pas ren’y pa maré. Mé saw lé fè sé lajénes.
Maéva konnet Miss France, mé pa mis luil. Kréyol la ka foukan, Fransé a pran laba sirtou épi sé tianmay la ki laba a. Papa-Doudou é mwen menm tou tris pas kréyol la kon an servolan ka marot.
« Sé sa ki an fal ou ki
ta’w » mé sé pa tou di kouri, sé savwaw séré ki met
Kous békàn
Sé kourè Matinik la bien koumansé tour 2012 la. Yo pati douvan douvan pas yo chonjé poveb la : « sé sa ki an fal ou ki ta’w.
Mikael koumansé an jòn Ervé pati dèyè’y dimanch mé es ké ni antant pou an kourè Matinik toujou douvan ?
Es ké ni, kon lanné pasé, konba pou sav ki moun ki lidè ?
Es lespérians lanné 2011 lan ké sèvi yo ?
Antouléka nou ka bien wè ki tout moun ka sipòté sé kourè nou an. Sel bagay nou ka swété sé ki yo pa anonsé nou ki sé kourè a ka pran kochoni pou yo alé pli vit. Pas sé jou-tala sé yen ki sa ou ka tann anlè Tour de Frans la.
Adan tou sa ni toujou an djab pou opozé laposésion pasé oben ploton woulé. Sé kon sa, dimanch an boug té lé pasé a tout fos. Dépi sanmdi i pati dansé ek i mizé an chimen é kous la baré’y. Misié pofité di madanm li sé palakoz kous siklis la ki fè si i ka rivé a lè-tala.
Ernestin, madanm li, di’y i bien janti mé i pa ka sanm ni an manman mouton, ni an ababa, ajiwè an apoda.
Ni anlot boug ki té kontan telman kourè matinik té douvan, mé misié pa té a jen, i té menm chajé kon an pié siret gro midi. Atout fos i té lé alé wè larivé a asou lin darivé a. Yo kom bouskilé monboug ek yo malmenmen’y kon an patjé rad sal. Tout boulézon pran lavol.
Manmay sé pa, pas poko ni étilotes pou zot konprann zot pé brè kon dé tous ab.
« Sé sa ki an fal ou ki ta’w » mé sé pa tou di kouri, sé savwaw séré ki met
Dépi ou brè sé pa ich ou ki ka sou, mé lavi’y pé gaté.
Éti lo tes
Eti lo tes la yo ka ponmet nou an ?
Vréman,vréman gouvelman ka pran nou pou dé bwabwa. Alow ou bizwen an aparey pou sa miziré kout ronm ou ?
Kondisiré ou pa sav si ou alé dan an penteng ek ou pran 5 fé, 4 labiè, 3 panaché, 2 vè diven ek 1 vè chanpay ou pa sav fok pa ou pran lawout ?
Magré tout kanpàn « La prévansion lawout »ou sé di nou ka fè kondisiré noupa lé konprannan bagay ki senp.
Dépi ou brè a dépasé ou pa pou pran lawout. Gouvelman trouvé anlot manniè pou fouwé lanmen’y an poch-nou. Si nou pa ni « Etilotes » adan loto kisiswa chimik oben élektronik nou pé pran fè kon an med.
Pas asiré sé jandam la (ki an prensip pa ka boulé menmsi yo pasé yonndé labiè anlè konsians yo anba chalè a) yo pé ké manchandé nou. Man poko konnet pri lanmann lan mé asiré, kisiswa pri a sé jou-tala kom sa pa djè fò asiré i pé ké dous kon siro.
Dimanch adan « tranpaj chow Trinité a”, sa té cho toubannman pas apré sa lézom vréyé yonn dé bon fé ek labiè pou té sa fè tranpaj la désann.
Ni yonn ki di :
- Doktè di mwen pa brè mé man tranpé pen an adan ronm lan !
Kom I pou la tradision(dapré’y) I bwè bon tranpé pas man pa di zot mé misié sé an ayisien.
Manmay yo pa bizwen di nou moli sirtou padan vakans lan la ka vini a. Tour Yol ka vini pokosion. Pofité désann Fodfrans bò lanmè pou fè van pasé anlè nou épi Festival la.
Ki tan sa ké chanjé ?
Nou fini sòti dan an éleksion lasimenn pasé, ni kandida ki ja ka déklaré pou ta a ka vini a, éleksion sel asanblé a an 2014.
Ni an kandida ki ja ka fè kò’y plézi, pas i fini ped é i di :
- Sé pa té Mon plézi !
Fok di Matinik voté agoch é menm trè agoch pis i vréyé dé kandida patriyot Lasanblé Nasional, ou sé di Matinik di :
- Mim !
Sa man konstaté kanmenm sé ki ni an kandida éti yo pa ka palé di’y mé ki ka envité kò’y dépi yonndé tan. Sé Labtansion. Sa ka fè tansion chef parti politik monté pas, yo pa ka rivé mobilizé élektè-yo. Labtansion ka kriyé an mwé. I ni asé épi lo éleksion-tala toupandan chomaj ka wosé, ek travay ka vini ra é sèten moun simié lajan lokasion-an san travay pas pa djè ni. E lè i ni yo pa lé péyé’w.
Ou sé di sa ki anvi ni ka vini pli maléré, ek sa ki ja ni pa ka otjipé, pas yo alez é yo ka pléré zié sek.
An kanmarad étranjé di mwen lasimenn pasé, lè i ka wè manniè nou ka viv an péyi a, i pa ka djè wè mizè. Sa misié pa sav, sé ki anlo ka viv a krédi akondi moun ki ni. Ni anlo ka achté an désanm ek yo ka péyé lè pak rive.Yo ka pann chapo yo pli wo ki tet yo.
Vréman, vréman sa ka vini cho, gouvelman wosé SMIC la mé ou pa ka menm wè sa afos sé an ti-lanmonné kod.
Manmay es « bourik ap travay pou chwal galonnenn ? » sé zot ka wè
Dépi té…….
Dépi té ni éleksion, ni moun ki présé pozé kandida-yo.
Dépi té ni bwè manjé, Adjilbè pou zafè konflérans lan, kisiswa parti a, dwet oben goch, patrityot kon otonomis.
Dépi té ni an pos pou trapé, ni 45 boug épi fanm ki désann Lapréfekti.
Ti-Milo di mwen konsa :
- Si pa té ni lajan adan sa, asiré pa té ké ni otan kandida. Yo tout ka vini pou tiré chomaj (dapré-yo) mé man pito kwè sé pas yo palé rété an chomaj. Sirtou épi sel asanblé a ka vini an !
-
Jik ni parti politik ki enskri non moun ki pa menm pran lapenn fè konflérans. Ni kandida élektè pa mwenm janmen wè oben tann. Asiré sa ka permet sé parti a genyen an ti-lanmonné ki pa an lanmonné (ki pa an lanmonné-kod).
Man konnet Odjis, sé jou-tala i tou chimérik dépi té ni kisiswa éleksion-an. I pé pa di tout moun bonjou alez kò’y.
Si i di an boug lagoch bel bonjou normalman, yo ka di i agoch. Si i fè malè di an fanm ladwat bonjou, yo ka di I ka zayé moun ladwet. Di bonjou bouro ou pandi, pa di bouro bonjou ou pandi, zot konnet lèrestan poveb-la.
Sel bagay kanmenm, dépi té ni néglijans anlè lawout sé konsa Lidovik ped ta’y la simenn pasé. Misié té ka antréné bienkonmifo ek an loto chalviré’y djel-anba anlè siklis li.
Sel bagay dépi ni moun kip a ka voté sa ka déranjé moun ki lé vini : dépité Matinik.