Ou sé di pou Ayiti, Toma pa ka distrè : « Pli ou déchiré, pli chien ralé’w »
épi : « Sé lè’w déchiré ou ka jwenn belmè’w ».
Ou sé di pou Ayiti, Toma pa ka distrè : « Pli ou déchiré, pli chien ralé’w »
épi : « Sé lè’w déchiré ou ka jwenn belmè’w ».
Matinik tjou-pou-tet
Pa ni an mwa, nou té ka vréyé bon labou, pas Jennkarlos té vini Matinik, pou té sa wè fanatik-li. Ében kou-tala, i pa vini Fodfrans, i monté pa dan Linò. Lé mami pé ké ni lapenn fè kar pou désann an vil. Kou-tala, ou sé di sa ki enmen misié pli chansé, pas biyé-a titak mwen chè, (i a 35 éro selman).
Simenn pasé sé té Jounen Entènasional Kréyol, é kon chak jou, man ka aprann an bagay nouvo. Man té ja tann dépi lontan, ki kréyol sé pa té an lang. Andidan ANTILLA, man wè an gran mè an komin ki lianné épi Lasoufriyè Sent-Lisi, ki pran bon fè épi Toma, té ka pousuiv jounal-la. An menm balan-an, man aprann ki adan komin Sentàn, sé té épi kréyol yo té ka bokanté épi sé lézot péyi-a. Yo jik mété atè, an Fédérasion Kolektivité Kréyolopal pou bokanté épi Karayib-la.
Man aprann, menm manniè té ni « fransé-bannann » éti moun ka fè kawo, atjelman i ni « kréyol ponm-tè ». Tout moun ka fè fot, ka fè sa yo lé, ka ékri’y an gou-yo, ka palé’y gro gra épi épé, pèsonn pa ka di ayen, yo pa ka fè lafet épi sa. Akondi Janklod Diverjé : « Lè ou piti, fout ou ka pran fè ». Lè ou sé an piti lang, an piti pep, an ti-zizin nasion ek an ti-gigin kilti : fout ou ka pran fè !
Chak bètafé ka kléré pou nam-li, an patjé parti politik ka fè sa yo pé pou yo douvan-douvan. Anni gadé Dominik (sé pa péyi-a ki an fas Gran-Riviè a, mé tala ki té prèmié minis-la) ében, i ka vini sé tan prochen an andidan an lékol pou i palé di an liv asou Sézè. Tousa fè ki magré Marni lajol dépi pasé karantan, i pres ped tout tet-li. Sé bien pou sa yo vréyé’y Kolson. Sé pa li selman ka di Matinik ka pati pa tet ek ka planté létjet. Ni moun ka di :
- Ni lontan i ja tjou-pou-tet !
HAITI : Kenbé la !
35 secondes et mon pays à reconstruire
Rodney SAINT ELOI aux Editions Michel LAFON
Rodney Saint-Eloi, éditeur bien connu de Mémoire d’Encrier répond à la commande d’un autre confrère les éditions Michel Lafon.
Il a vécu le séisme, comme beaucoup d’écrivains étant sur place, à l’occasion de leur participation à la création du prix « Ecrivains nouvelle génération » adressé aux jeunes auteurs du pays, mais surtout lors de la deuxième édition du Festival Etonnants voyageurs.
Ce voyage sera étonnement inoubliable surtout pour les Haïtiens vivant à l’extérieur. Pour ceux de l’intérieur, il y a la vie avant et après le 12 janvier. « C’est une blessure avec laquelle, ils seront obligés de vivre ». L’imaginaire populaire a désigné le séisme du 12 janvier sous le vocable « Goudou, goudou ». Ils n’avaient jamais vécu pareil catastrophe et l’auteur nous dit en substance : « Chaque peuple, pour se dire et se représenter, a ses fables, se légendes et ses mythes. Haïti en plus de sa violence de l’Histoire, de la misère n’avait pas besoin de séisme. C’est une violence de trop. L’esclavage, le colonialisme, l’exploitation les occupations auraient amplement suffi. »
Ce livre fonctionnel permet à l’auteur de « faire taire en moi les fureurs du Goudou, goudou » est aussi et surtout un livre sur un retour dans l’enfance de l’auteur. Tout au long de son périple, on rencontre sa famille aussi son Haïti. Yasmin Kadra dira à ce sujet : « Rodney me parlait d’Haïti, si bien, avec une passion telle que… je ce crois avoir rencontré une personne aussi passionnée par son pays au point où tout, un signe, un cri, une silhouette, un souvenir, n’importe quoi, débouchent inévitablement su Haïti ».
Tout au long on redécouvre le poète mais un excellent narrateur qui nous parle de chose aussi terrible que la mort, ses drames mais de multiples occasions de rire comme pour conjurer le sort avec des « sé lavi » permanents qui ne sont pas du fatalisme mais des attitudes vitales pour tenir « kenbé la » .
Rodney Saint-Eloi écrit ce livre « pour que la vie ne tremble jamais » et surtout que « Un peuple debout cherche de l’eau et du pain, et enterre ses morts. Car les morts savent traverser les jardins et frapper aux fenêtres des rêves pour amener aux vivants l’espoir et les gros lots de la loterie nationale ». Cette voix individuelle veut aussi avoir une dimension collective « pour accompagner la construction d’un espace de citoyenneté ». Le séisme a besoin de voix pour le contraindre à arrêter sa route et ses répliques dans la vie quotidienne du Haïtien. C’est aussi un livre d’interrogations sur l’état d’Haïti mais aussi l’Etat en Haïti. Est-il définitivement effondré comme le Palais National ?
Rodney Saint-Eloi
Haïti : Kenbé la ! Editions Michel Lafon
ISBN : 2-7499-1264-6 prix : 18.40
Pengad, « tété doubout sé pou an tan » pa janmen bliyé zanset.
El Diablo » dit
Tout sé madanm-lan, ki té alé pa krey wè « El Diablo » laéwopò, té tou tris. Anlo dot, té kanmenm bien kontan, pas vandrèdi, té ni twa épizod an sel kou. Mé anlo ja ka mandé ki manniè yo ké fè lendi prochen, pas yo pé ké sa wè Anjel ankò.
Man konnet an madanm ki di mwen :
- Fout man té kontan lè isenlenp-la yo ka kriyé Marten-an, mò brilé.
Ni an mami (ki té pann an kou « El Diablo »), i mété gro pléré atè. Toupandan i té ka pléré mi sa ou té ka tann :
- Diablo viré doudou !
- Chéri doudou lanmou, pa pati !
Jik ni yonn, anpami sé tala ki té fè kar pou alé wè « El Diablo », ki mété kò’y ka chanté : « Magré lavi-a red, Diablo ka kité nou… ! »
Manzel konprann sé té kannaval. Ni an vwazin ki di’y :
- Pito ou chigné kon sa, alé liminé mari’w, i ké bien kontan !
Sé ki manzel pa té menm chonjé pou alé nétwayé tonm-li a. Sel bagay i té ka chonjé sé té « El Diablo ».
Pandan tan-an pri lésans-lan té ka rété menm manniè-a. Mé, pri gaz-la wosé épi an néro. Atjelman, lè nou lonjé an biyé 20 éro, yo pé ké rann-ou lanmonné ankò.
Moun éti ka atann bato touris té tou tris wikèn-la. Lè an bato désidé viré, sé alè-tala « Toma » wè pou té fè an won an Karayib-la. Sa oblijé sé bato-a fè anlot chimen anlè lanmè-a. Mové tan-an opozé anlo moun alé an senmitiè. Yo pa té pé penn ek nétwayé tonm-yo, pas Matinik té an nalert oranj. Ni an malpalan ki di :
- Tan-an ka pléré pas « El Diablo » dit. Vréman, vréman : diab-la ka bat latjé’y !
« Vié kannari ka fè bon soup » mé es rété kannari toujou ?
Manjé flap flap !
Atjelman tan-an ka vini ra kon zé bourik kidonk, ek kout kon latjé krapo. Moun pa ni tan ankò pou pran tan-yo manjé. Ni 17 fas-foud Matinik. Kivédi dan lanmwatié péyi-a moun ka vitman manjéprésé fap fap.
Zafè manjé ka konsonmen anlè chabon, oben anlè koko-neg sa pasé lanmod. Zafè préparé gamel-ou sé té pou Papa Doudou, épi Manman Doudou.
Pa ni mwayen ou mantjé an fasfoud si ou Dikos, Chelchè, Robè, Lanmanten, Maren oben Ofanswa. Ou oblijé wè let jòn la. Si ou pa sav sa sa yé , mandé sé ich-ou a. Asiré yo ké sa di’w, pas yo konnet.
Ni lontan sé mésié mété mak-yo asou manniè manjé jan isi. Erezdibonnè dan Linò yo ka rézisté, la moun ka pran tan-yo pou manjé. Lotjou ni an boug ki di mwen, annou alé manjé adan an fasfoud. Man mandé’y :
- Es ou ka wè an fas-ou an boug ki fou ?
I réponn mwen tou jennen :
- Ou pa bizwen faché, mé man pé fè’w konnet yonndé fasfoud !
Man pé mennen’w MacDonald, épi si sa pa an gou’w, nou pé alé vitman Quick oben Chicken Chick. Si ou pa trouvé sa trè chik man pé mennen’w Snack’ Elizé. Man pé jis fè’w dékouvè an hamburger dan an Burger King :
Man di’y ki sa :
- An blegede !
I pa pran lapenn réponn mwen.
Man gadé misié kon an chien adan yol nef. I di mwen :
- Jid fout ou koutja !
Man pa té lé kwè té ja ni tousa koté pou manjé fioup, menmsi man ja alé adan an restoran : O Fioup.
Man mandé misié es adan sé fasfoud-la yo té ka fè makadanm ?
I mandé mwen sa sa yé. Misié jik réponn mwen sel macadam i konnet sé sa nou ka kriyé lwiloud isi-a.
Antouléka man di misié toutan sé fasfoud-la pé ké sa fè an makadanm, oben an bel soup-pié, pa mwen ké mété pié-mwen la.
Lè man fini di’y sa, i lonjé an hot-dog ba mwen é san fè wont, kom man té fen, man valé’y lamenm kon an chien ki pran an gonbo.
Alexandre, que les gens créoles
nomment Sansann, est un « bon kalté mak kréyol ». Ce personnage est-il vraiment fictif ?
Vous avez tous dans votre entourage un Sansann qui pratique un créole qui n’est pas devenu tjòlòlò « contaminé » par le Français et qui n’est donc pas un « poto pouri » décréolisé. Mais sont-ils
encore nombreux aujourd’hui ?
Jude Duranty propose un « rakontaj », une sorte de petit voyage dans le temps et l’espace créole. C’est aussi une photographie de certains parlers créoles, entre créole francisé, créole
littéraire et pancréole.
Notre belle langue créole doit-elle indéfiniment se tenir sur un « ti ban ? ». Quand sera-t-elle une langue comme toutes les autres ayant sa place, elle aussi, dans le beau fauteuil linguistique
pour prendre langue avec les hommes du monde ?
Sé zot ki sav !
Détails du livre
1. Auteur : Jude DURANTY
2. Rubrique : Littérature
3. Style : Roman
4. Format : Exlibris (14,8x21cm)
5. Impression : Noir & Blanc
6. Pages : 89
8. Acheter ce livre : http://www.thebookedition.com/sansann-jude-duranty-p-47151.html
9. Le livre 8.00€
Nul n’est prophète dans
son pays » nous dit le dicton. C’est le propos que nous délivre Zouki. « Cette belle donzelle qui à son passage, vous peignait les yeux d’une couleur si spéciale ».
Zouki n’est-elle pas le bon outil pour comprendre notre difficulté à aimer les nôtres ?
Pourquoi faut-il que la reconnaissance des talents d’ici passe par la validation du sceau de l’ailleurs ?
Pourquoi ce goût immodéré pour un encencement post-mortem ?
Jude Duranty nous livre enfin son premier écrit en créole paru en français aux éditions Ibis Rouge en 2005 sous le titre « Zouki, d’ici danse ».
Détails du livre
Auteur : Jude Duranty
Rubrique : Littérature
Style : Roman
Format : Exlibris (14,8x21cm)
Impression : Noir & Blanc
Pages : 151 livre 12.00€
Acheter ce livre http://www.thebookedition.com/zouki-bon-zouti-de-jude-duranty-p-43241.html
Pri vèglaj
Simenn pasé, ni an boug ki fè twa zè latjé, sé pa té, ni pou lésans, ni pou an travay, pa menm pou « El Diablo », mé pou (dapré’y) i té wè klè. Sé bien pou sa i alé wè « Leclerc ».
Misié té anpami dé mil moun ka fè latjé ek ki antré an magazen-an akondi moun ka mò fen. Yo jik ba an gran-nonm enpiok an bel bourad. Kantapou lamè ki té ja tou pèkli épi rimatiz, yo bay an gojet pas i té lé wè tou.
Sé moun-lan té lé antré a tout fos pou wè si sa vré pou toutbon, pas yo anonsé pri BCBa. Té ja ni konmen jou an pano piblisité té ka ponmet moun an gran évelman ki té (dapré yo) pli potalan ki 5 févriyé. Antouléka Michel-Edwa té kontan kon an bosi ki ped bos-li, dan’y té ka fè sik lè i wè tousa sik konsomatè Matinik té ka fè asou dé ti-pri i bésé.
Mé sa sé moun an pa wè a, sé ki té ni pri vèglaj pou plonbé potfey-ou. Yo ka bésé kat pri ba’w, mé senkiem-la pli chè ki ayè. Kom ou ja adan magazen-an ou ka pran’y pas yo désidé sé podui nésésité, kondisiré ou pa sav sa ki nésésè pou’w. Anpami sé artik nésésè a, ni kontel chanpàn, fonmaj, pom, rézen oben poul épi diri. Sa man sav sé ki Michel-Edwa ka wè klè an zafèy. Si i vini Matinik sé pa pas i sitelman enmen nou konsa, mé bien pas dot magazen-manjé té ka ekzajéré, pas yo té ja wè ni lontan, dépi an « Tan Robè » moun pè mantjé manjé. Misié konnet istwa-nou pasé nou. Yo di nou telman an tan-tala sa té red, ki nou ka pran douvan, avan douvan pran nou. Dapré nou avan « pi ta pi tris », lanmè bel nou ka navidjé, mé es tousa sé pa vèglaj ?
Sé kontel SeLe ki té lé atout fos fè an Kongré, mé i fè machariè. Es sé lé zadvèsé ki genyen oben Matinik ki pa ka vansé ?