Dlo débòdé Mèkrèdi pasé ou sé di dlo a fè sé ki té an gou’y. Pabò Kabé i frakajé plaj-la épi konmen restoran. I jik antré Marouba. Mé sé pa dan linò selman pas Lanmanten Lalézad viré débòdé. Otomobilis ka vréyé pié, yo di atjelman, dlo ka dépasé farin,...
Vié-kò Simenn pasé sé té simenn vié-moun. Yo kriyé sa « Simenn blé ». Poutoutbon ni granmoun ka wè an mizè blé. Ni ka jik téléfoné « Alo maltraitance ». Lè ich-yo pa pati lot péyi, sa ki isi pa ni tan otjipé di yo. Ni anlo granmoun ka ped fos, yo ka fébli...
BIGUINE-JAZZ 10 ans d’un festival de musique ancré dans la tradition martiniquaise tout en étant ouverte au monde Le président Christian Boutant, délégué régional de la SACEM a finalement réussi à imposer comme un moment incontournable pour la musique...
Georges Bernard MAUVOIS (Ti-Jo) (1939-2011) Ti-Jo Mauvois, appelé ainsi avec l’homonymie avec son père Georges Éleuthère Mauvois. Il a rendu le souffle dans un hôpital parisien alors qu’il souhaitait tant rentrer chez lui dans sa Martinique natale dont...
Nwel ka vini Tout sé jou-tala anlè jounal nou ka wè toupatou, ni bon chanté nowel ki pibliyé. Mé es sé pas kriz-la ka pran moun ? Ni serten koté yo ka mandé pòté sa’w lé. Sé moun an ka vini dé lanmen balan ek yo ka di : sé la kriz ! Antouléka, man konstaté...
PéPé ek eRDé M PéPé épi eRDé sé dé boug menm fanmiy ki kasé lo. Avan, lè Mémé té la, yo té an tjè-koko, mé dépi misié fèmen zié’y la, chien-yo pa kay lachas ankò, é yo toulédé ka di yo enmen Matinik. Sa fè yo ki chak fè an parti éti à la fen non-an, yo...
Dlo dépasé farin Prèmié mé té mouyé kon sa ka ékri-a. Menmsi asou kot karayib-la Adjilbè té ka testé épi tout moun komva té ni botan. Sa misié pa chonjé, sé ki Matinik nou ni sa yo kriyé dé mikro klima. Sé pa klima ka pran mikro pou kriyé tou fò : Man...
KREYOLOMAJ BA SIMON JIRAD S imon bwè Ji Rad pa mandé mwen ki manniè ni poutji, mé sa ba misié bon énerji ek espirasion. Dépi antan misié fè prèmié gita’y épi fil kren ek tjes lanmori jikatan i rivé genyen prèmié Fender-li. Afos gadé « Les Rico Jazz »...
Yo pa menmbrisi an kréyol Lot jou man alé pou genyen an saybot dan an gran magazen. Lè man mandé vandè-a sa, an ti-madanm tou fin ka sanm an kapistrel, fidji’y mofwazé ek i wouvè dé bolof-li a, oben si zot lé dé grenn koko-chat li a bien gran. I mandé...
Pengad nou pa di tro vit « makoumè mò fiyel fini » pas « pi ta pé pli tris »
« Zépolet chef pa klouré, sé taché li taché ak zépeng ».
« Sa ki pa lé tonbé pa jwé, sa ki pa krapo, pa tonbé an ma. »
« Pa pran an sis pou nef, pas dé mal pa an pè » .
« Sé sa ki an fal ou ki ta’w » mé sé pa tou di kouri, sé savwaw séré ki met
« Sèpan ka chanjé lapo,mé sé toujou sèpan »
« Lanmò brigo ka ranjé solda » mé es fok nou réjoui nou di tousa ki nouvo ?
« Sa lanmen dwet fè, lanmen goch pa pou sav »
Gro kok ka fè sa i lé, ti-kok ka fè sa i pé. Jid
“Kabrit ki pa malen pa gra” mé « si ou pa kabrit pa janmen alé manjé anlè kayè »
« An sel mouton ka galé tout an troupo »
Ti-kochon té mandé manman’y poutji djol-li long konsa: manman-an té réponn: tanto, tanto…. ében nou ka wè’y!. -
« Si ou moli ou fini wè solèy lévé » épi « Jé krévé pa anpéché kok kalité goumen »
Kontinié violans sé « mété mangous an kaloj poul »
zouki anim- par Jid
« Sé bon tjè krab ki fè si i pa ni tet », sé sa Bèber aprann anlè tour yol la