Overblog
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
24 mai 2011 2 24 /05 /mai /2011 13:03

 

Pichon

 

Ousédi poveb-la bien ni rézon « pli ou déchiré pli chien ralé’w ». Sé bien sa ki rivé sé sinistré Mòn Kalbas-la. Ni an boug épi madanm-li ki té sinistré épi ranfalman téren-an, yo vréyé yo lotel (nou pa ka di non lotel-la). Pandan yo té la té ka dòmi dlo anvayi chanm-lan. Si pé a yo té pran-an, tousa mouyé. Madanm lan di :

-         Chien pisé anlè mwen !

Pas apré i ped kay’li, i pé pa menm dòmi an ti-moman.

Sé ki adan lotel-la yo mété yo-a, la té ni an lagrev. Akondi anlot poveb « lè zatrap bandé i pa konnet si sisi malad ! ». Lé grévis pa pou konnet si sinistré an banmbanm. Yo menm pa sav la yo yé. Grévis di sé la direksion. La direksion di sé lé grévis. Met koumandé chien, chien koumandé latjé’y.

Antouléka zafè solidarité-a ka vini ra kon zé bourik.

Erezdionnè ni yonndé fanmi’y ka tjébé labriz toujou.

 

Misié Limè Foyal ka fè tousa i pé, pas si i responsab lavil, i pé pa sav lè latè ka désidé glisé, jijéwè tranblé. Menm lé siyantifik pa ka sav, sé pa li ké pé di moun tel koté ké glisé. Mé i pé di kanmenm pa bati tel koté éti yo sav té ni dlo ka pasé anba tè.

Sa nou ka wè, sé ki nouvel-tala fè moun tranblé telman, ou sé jik di la té ni an tranblanntè asou Mòn Kalbas.

 

Ni an boug Loren ki di an gran :

-         Erezdibonnè man pa ka rété lavil !

Mè lè misié viré monté alé chanjé bef-li, an gro mòn tè té ranfalé asou tout jaden’y.

Kidonk anlot poveb ni rézon : « lè bab kanmarad-ou ka brilé wouzé ta’w ! »

 

Partager cet article
Repost0
11 mai 2011 3 11 /05 /mai /2011 22:05

Karenm mouyé          

Dépi jédi, siel la krévé anlè Matinik, es sé pas prézidant té batizé « Ven dan vwel » épi diven ?

Ousédi sa pa djé pòté Erik chans. Misié mété diven dan vwel mé si i té mété van, asiré i té ké rivé pli douvan. Pétet menm i té ké rivé ansanm épi Nicolas Lunven.

Erik baré van-an, mé es sé fot-li si sèvis kominikasion’y poko sa konprann ki kréyol sé an lang kon tout lang ? Pou premié fwa an neg Matinik ka travèsé Latlantik pou rivé Matinik, fout sa red lè i pé pa matjé non bato’y la konmifo.

Le CMT sé pé té bay an ti-konsèy, mé ousédi zafè kréyol-la sé pou di selman, pa ni poblem, mé pa pou aprann matjé’y. Mé sa’w lé fè akondi lot la « menm lapap fé en fot ».

Man ka mandé- mwen es sé pa pou sa, an mitan karenm-la nou té ni tousa dlo anlè Matinik. Sa man ka konstaté sé ki anlo débriya (ki pa ni mal-ren)  kontel sé jan labank la, ni yonn ki di :

-                                                                              Man pa té pé vini vandrèdi pas man té envité an nos Kate ek William !

Ni anlot ki déklaré :

-                                                                              Sé pas Lariviè-Salé té bouché dépi jédi oswé ki fè man pa pran lapenn désann !

Pa rété sézon ankò, ti-plantè kann pa ka tann mach, kann-an ka ped sik épi lo dlo-a. Ti-agrikiltè ka wouklé pas tout melon-yo ek pastek- yo ni gou dlo épi tousa lapli. Sé Albertin selman ki pa an poul mouyé, magré dlo-a i monté wè makoumè’y dan an mézon konvalésans Trinité épi an taksi. Manzel di lavi fet épi soley ek lapli.

Partager cet article
Repost0
11 mai 2011 3 11 /05 /mai /2011 22:03

« Sé bon tjè krab ki fè si i pa ni tet » mandé Alfred sa.

 

timbre de voix

Partager cet article
Repost0
11 mai 2011 3 11 /05 /mai /2011 21:59

B.A.K

Ni an konséyé jénéral ki ja gran-nonm. Sé li ki pli vié anpami sé lézot-la. Misié alé wè la B.A.K kidonk la Brigad Anti Krab pou té otjipé di zafè’y. Alfred Sino, sa konnet sé jou-tala sa ki an krab. Ti-Piè (an boug ki pa djè kout) fè an mové kout pat anlè’y. Misié ped yonndé pat, I pa rété pies délégasion ankò. Erezdibonnè gro mòdan-tala sé pep-la ki mété’y la, pas Piè té ké manjé’y kon an mango mi Lanmanten.

Adan zafè mango-tala, lannè pasé Ernestin té pété an dan douvan adan aparèy-li a. Manzel di sé mango-a ki pa té bien tjuit ki té fè’y sa. Sé pa sa ki té ké  opozé’y manjé krab-li. I ja di ba  tout moun, de tout lé fason i pé ké djè manjé anlo, pas pri krab-la wosé. I ja rivé a 5 éro pou yonn.

Kantapou Ernes, ki pa djè rayi zafè manjé-a, gro Vandrèdi-Sen a twazè, pandan moun té ka alé an légliz, misié té ka alé genyen konmen tjilo akra. I désann marché pou té pran akra chou, karot, kribich, té jik ni langous épi sa i pa té janmen manjé. I jik jwenn akra mango. Misié ki simié bagay dou, i pofité pou gouté akra-patat, mèlon, zabriko. Anfen i ri plen bouden’y : kra kra kra ! lè yo di’y fok I «  jeuné ». Misié pa jennen kò’y pou té pasé bon akra anlè konsians-li. I di sé an manniè pou i paré kò’y pou krab Lendi-pak la.

Adan tout zafè-tala, Garsen fè krab pou an notorizasion  ba Martizik. An festival mizik élektronik ki té pou fet (an silans) pa koté « Les « Boucaniers ». Ousédi i té ja santi sa té ké santi mové Sentàn. Podiòm la foukan, érezdibonnè pa té ni moun anba’y.

Partager cet article
Repost0
5 mai 2011 4 05 /05 /mai /2011 17:37

I pres rivé.

 

 

Cela fait 7 ans déjà que plusieurs lecteurs m’avaient suggéré une compilation des Kréyolad pour en faire un petit livre. Ce fut un long périple, un chimen chien, pour aboutir enfin à une auto-publication. Cette décision s’est imposée comme un devoir puisque bon nombre d’éditeurs ne voulant pas se mouiller dans une telle entreprise arguant de la quasi absence voire de l’inexistence d’un lectorat en créole. Akondi pawol-la : Koté lajan pa ni santiman !

 

Grâce à la micro-édition et l’édition à la demande, je peux enfin, offrir un ti-mòso de la littérature créole.

Voici donc une première compilation des Kréyolad de l’année 2004. Vous pourrez très prochainement vous le procurer aux éditions TheBookEdition.com

En achetant ce premier volume de Kréyolad vous me permettrez de continuer à éditer ces chroniques en passe de devenir un des outils pour la lecture quotidienne du créole. Notre belle langue à besoin de publications pour faire taire ceux qui nient sa capacité et sa force d’expression en littérature.

 

An lanmen ka lavé lot dé lanmen ka lavé an fidji

Man ni an adres anlè B…. kabrit-la oben si zot simié an Facebook-la. An ni tapé Kréyolad, zot ké wè.

Si zot anvi ba mwen an pal, (pa an palaviré) zot sav sa zot ni pou zot fè.

Vréyé an mel ba mwen : jidiranty@gmail.com

Kriyé mwen asou ensipowtab-la : 0696 95 70 94

Liv-la ké la an mwa’d juen o pli ta, sa ki anvi ni’y pé vréyé an chek (pa an bwa, ni an blan) asou non-mwen

 

Judes DURANTY

11, rue Bob Nordey

97221 LE CARBET

 

Kréyolad, Jid Edition Zaboka/TheBookEdition, 2011 12€

 

 

Jid.

 

 

 

 

 

 

 

 

Partager cet article
Repost0
26 avril 2011 2 26 /04 /avril /2011 15:21

Pol ek Mik

Ou sé di chak simenn nou ka atann pou sav ki koté ké ni an lagrev. Lasimenn pasé sé té limiè épi chofè kanmiyon, simenn-tala sé moun lotel Améris. Lé grévis limiè ka di yo véyatif toujou. Yo poko wè « la lumière ». Sa vé di ki yo an nwè koté démach éti yo fè pabò gouvelman Lafrans.

Ernestin di mwen :

-            Erezdibonnè sé grévis-la respekté mémwa Mémé, pas yo té prévwa sanmdi épi dimanch an bel lafet ba gran-nonm lan, ki sé an gran-neg é sé pa an gran-pen !

Sa ja ka fè twazan i kasé pip-li. Dimanch bonmaten ni yonndé sézéris ki pa té toutafetman kontan, pas adan défilé pou monté « La Joyau » i estimé pa té ni asé moun pou tousa yo ka di anlè Sézè ayè.

Si lasimenn pasé yo bay an plak o Pantéron, isi a ousédi pou sèten moun sa pa ka djè tounen ron dan ron. Dapré misié té pou ni plis moun mobilizé ki sa.

Ousédi lo makakri-a ni twazan-an moun ja fini épi sa net, moun ja oubliyé.

Jik ni moun ka di ki Sézè pa té ké kontan tousa bagay pou’y. Misié pa té enmen ni fanfoulich, ni falbala ajiwé simagré.

Antouléka ni an gro moniman yo ka préparé bay ki pou an mitan Lasavann.

Man lé kwè yo pé ké fè’y kon yo fè Jozéfin-la. Si yo raché tet Jozéfin es yo ké tiré linet Sézè ?

Pas ni ki enmen Sézè (Jid adan) mé ni anlo ki pa djè ankont misié pies toubannman.

Sé jou-tala ni bon polémik kisiswa asou nouvo Prézidant-lan, rézilta « Plan de relance » épi kisasayésa. Anni gadé sa ki pasé pou an bel ti-chantez ki sòti an Nafrik. Ana té kolè pas asiparé prodiktè’y té ka kouyonnen’y. Manmay nou sav dépi lajan ka mélé, djab kontan chien pé jik rivé dansé.

Partager cet article
Repost0
26 avril 2011 2 26 /04 /avril /2011 15:17

Limiè koupé

Lendi bonmaten yonndé koté Matinik té an  nwè. Grévis l’EDF désidé viré mété lé koupi limiè an wout. Yo di yo sé an lantoupriz fransé kidonk fok yo aplitjé la lwa fransé ba yo. Yo mandé wosé-yo 40 % menm manniè kon fonksionè isi.  

Es yo ké fè yo péyé limiè, pas anlo adan y opa konnet sa ki an fakti limiè. Ni an madanm kip è dlo fret, i té anba douch-la lè yo pran limiè-a. Manzel pé pa kontinié benyen. I pé pa kontinié pasé douvan glas-li pou’y makiyé. I té bizwen rété bò kay-li, i pofité di sa.

Kantapou Madlèn, i anrajé kon an tig pas i achté bouden dimanch é sa dékonjlé anlè’y. I té ja fè an povizion krab madagaska, tousa déglasé anlè’y. E ou pé pa viré mété an frijidè sa ki dékonjlé.

Ernestin fè an kout gel an radio-a. Manzel tanndi konmkwa lé dokè té ni lentannsion viré antré an grev pou sipòté sé grévis EDF-la. Manzel té faché telman an radio-a, i mandé sé grévis-la pengad yo pa siyé branch-la nou asiz anlè’y-la. I menm ajouté, si nou kontinié konsa tout Matinik ké an nwè.

Lé transpòtè pa manchot yo avèti si yo menm pa trapé satis, yo ké bandé chenn la. Sel bagay man sav si nou ka kontinié konsa Matinik ké an nwè é sé pa énerji soler ké sové-nou.

 

Partager cet article
Repost0
26 avril 2011 2 26 /04 /avril /2011 15:15

Madam la Prézidant

 

Jédi pasé, Konsey Jénéral fè nou viv an gran moman pou té éli prézidan’y. Sé té an moman ki pa té pou moun ka soufè di tjè Apré dé won éti chak kandida té bal bal, sé apré twaziem won votman-an, yo fini pa trouvé’y. Té ni an fwa, Chaben té voté «Blan douvan, blan dèyè» mé ni an moun ki voté blan dé fwa, mé twziem kou-a i fè voté pou yonn. Es pas yo achté’y, es pas yo ponmet-li an bagay? Pésonn pa sav sé ki moun, mé tout moun sav sé kiles!

Vandrèdi, té premié avril lè Ogisten wè «France-Antilles»  i li sé an fanm ki prézidan, mi sa i di:

– Man pé ké valé, gro ton-tala ba pèsonn!

Misié pa té lé kwè ki atjelman yo pé ké di Bonjou Prézidan, mé Bonjou Prézidant. Menm sé moun Konsey Jénéral-la ki dépi diznévan té abitué épi dènié Prézidan-an, épi kod-li té tibren marée ek mélé. Yo ké oblijé aprann di: Madam la Prézidant.

Menm sé monn Konsey Jénéral-la, éti dépi diznévan té jé ni labitid épi kod-li té tibren maré ek mélé.

Jik atjelman sa ki té douvan télévizion-yo ek té ka kouté radio, poko lé konprann poutji ansien-an prézanté anlot moun ki li.

Elektè di yo kouyonnen-yo. Dot ki pa alé voté di: érezdibonnè yo pa té déplasé kò-yo. «Batir» ki ni ki twa konséyé, sé yo ki douvan. Es pou toutbon «lé premié ké toujou lé dènié?»

Sa nou ka konstaté sé ki adan poudjol eRD ek PéPé M, la ousédi SeLe ki pa té la té bien prézan. Pas téléfòn té ka kriyé anmwé ba sa ki té  sipozé voté blan. Iv-André jik di:

– Si zot ka présé mwen, man ké voté blan!

Antouléka dènié Konsey Jénéral-la ni premié fanm-li ki prézidant. Es sé pas pa djè ni madanm an politik ki an vwa blan chwézi?

Apré Jèni ki sel mè ki fanm, nou ni an premié fanm prézidant-nou adan dènié Konsey Jénéral.

Es konba kok-la ké dit ?

Partager cet article
Repost0
6 avril 2011 3 06 /04 /avril /2011 23:29

Jòdi 6 avril andidan Panthéon, gouvelman fransé ka rikonnet ki Emé Sézè sé an gran-neg es sé pas i té di : Neg la ka anmerdé zot?

Adidan tjè-nou Mémé ké toujou ni an gran plas, mi kréyolad la ki paret en 2008 lè i pati an péyi san chapo

 

 

Go to fullsize image

 

 

 

Papa Mémé

 

Nou tout yich kartié Foyal : Trénel, Sitron, Lavolga, Tekzako…épi kisasayésa, nou pa sav sa nou  ké ni dèmen, mé nou sav sa nou ped jòdi.

Dlo zié-nou épi tout lapenn-nou poko sa rivé lavé chagren-nou afos tjè-nou tjotjo épi nouvel-tala. Magré dépi yonndé jou yo té ka vèti nou ki kò a pa té djè fò, nou poko té paré pou tann ni konprann i ka pati vwayajé.

 

Wou ti-neg-tala ki fè gran létid pou vini grangrek ki té ka palé fransé pasé anlo nonm ki né an Frans menm. Avan ladjè, ou fè konésans Léopol ek Léyon Gontran é zot ba neg ladinité, pou fè yo doubout dwet ek pa ajounou ankò douvan pofitasion lenjistis.

 

Mé tout Baspwent, dan linò ek dan tout Matinik nou koumansé miziré doulè an gropié balizié tonbé. Sé atjelman i lonjé atè nou ka rivé miziré londjè, lajè ek pofondè rasin li an tè limanité. Pas rasin-tala té ka kouri jwenn soufrans tout nonm ka soufè. Sé pa té soufrans neg selman mé tout nonm é sé pou sa toupatou asou latè i té an vwa pou tout nonm ka soufè anba jouk pofitè. Chonjé sa’y té di nou : « an nonm ka soufè sé pa an lous ka dansé ».

 

Man kon anlo moun isi, sé lè ou pa la, nou ka miziré londjè, lajè épi lépésè Neg fondamantal la. Mé tousa ou matjé, la ka atann nou adan liv ou

kité ba-nou. Nou ni a vini jwenn ou pou nou konprann ki tout moun sé moun kisiswa koulè’y. An plen karenm dépi yonndéjou lanati té ka pléré. Nou pa konprann lamenm, la météwo jik di sé an « karenm gra » mé sé té an karenm tris pas Mémé té pou pati kité pep li.

 

Sa ki pa té lé tann palé di’w lè’w té vivan sirtou lè ou té ka palé di belté neg. Ou kité kayié’w la pou nouri nou, pou nou aprann konprann lavi Matinik jòdi ek dèmen.

Wou ki pati pou léternité nan finisman wouvè jou a, tout Matinik enmen’y, mé Lafrik ek lemondantié ka pòté’w tout respéw, Sézè Èmé

Partager cet article
Repost0
25 mars 2011 5 25 /03 /mars /2011 15:46

 

 

kreolad scintillant

Dènié konséyé jénéral

Dimanch sé té premié tour dènié éleksion Konsèy Jénéral Matinik, avan Lasanblé Inik. Gouvelman désidé sanblé sé dé konsèy la pou fè an sel Asanblé.

Ni an madanm ki pa té ka tann ayen adan zafè votman-tala, i ped tet-li. Manzel pran lotowout-la an kont sans, jik atjelman yo pa sav ki prézidan I té lé. Es sé Klod-li, oben SeLe ?

Dépi koumansman simenn lan, tou lé sen minit an loto té ka pasé épi gro mizik woparlè ki té ka pété zorey-li. Manzel té ja ka soufè di malt-tet, pas i tè dèyè vidé RCI-ENERGIE-a é jik atjelman i pé pa  sipòté pies bri ankò.

Ni moun ki rayi périod vot-la, mé anlo enmen sa kontel : sa ka kolé afich, ka lwé loto, ka prété véranda kay-yo pou konflérans épi kisasayésa.

Anni gadé Michel, misié di mwen i pa djè enmen sa pas dapré’y sé la ou ka wè plis makakri. Kandida ka ba’w randévou pou yo sa vizité’w (kondisiré ou di’y ou malad). Yo ka ponmet-ou réglé tout problem-ou. Ni adan ka jik di’w yo pé endé’w péyé lenpo’w ; fè démach pou ich-ou ki an Frans pou yo trapé satisfaksion. Ni adan ki pé menm di’w ou pé trouvé satis andidan 5000 anplwa-a.

Met Ernes di mwen, sé an bel périod, pas sé la ou ka ri plen bouden’w pabò koflérans. Kouté sa misié tann an kandida vréyé kom fion :

-         Pa  kité yo bouché zié-zot, menm manniè yo ka bouché tou lari sé jou-tala !

-         Pa kouté sa ki di ni tjenz moun ki enskri dan an ti-kay dé pies !

Sel bagay man ka konstaté sé ki tjenbwa-a pa ka ped. Poveb la ka “pa ni bon éleksion san an bel kout tjenbwa”. Kontel pa asou Twazilé yo jwen an ti serkèy douvan an permanans. Préchè chak moun té ka goumen pou an Nado. Dépi sanmdi oswè adan fet Lasenjozef-la légliz té plen oradjel. Yo tout té lé Nado-yo té douvan. Antwaniz pa fèmen zié’y, mé i pa wè a kilè yo vréyé gro sel dret douvan palapot lanméri-a.

Sa man sav kisiswa konséyé-a ki douvan-an, asiré sé ké an Nado ké douvan.

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens