Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
28 décembre 2012 5 28 /12 /décembre /2012 16:16

Chadron nwel

Maren-pèchè ka wouklé sé jou-tala pas anlo pres ralé kanno yo atè pou si pé lapèch ka ba.

Ni yonndé tan yo ka pran bon fè, kon anlo moun Matinik, mé dlo dépasé farin. Yo té oblijé monté Laréjion mandé SeLe épi lé konséyé pòté mannev, pas konno yo ka fè dlo. Anpami lé konséyé, ni ki mandé » pou lé poliè péyé. Kidonk sa ki fè Klordékòn antré épi kontaminé fon lanmè a fok yo péyé sé péchè a.

Tout konséyé té dan lémosion, sé bien pou sa yo voté an mosion pou mandé Léta mélé. Dépi yonndé jou, préfè a pran an désizion pou arété lapèch wonma, toupandan libsèvis ka fè « langouste » antré ovantatè.

Ni boug ki pa ka dòmi_ menm lè yo anonsé lafen dimond_ é yo pofité fè an kanno lanbi ek wonma antré an kandesten. Mé lé Zafer Maritim ki bizwen pasé bon révéyon, té ka véyé yo.

Antouléka sé jou-tala sé la nowel é pétet sel bagay nou ni a fè pou soutni lé maren-péchè sé achté chadron an a 80 éro. Man ja ka tann zot réponn :

-      Epi ki lajan ? Ero a ka fè létè.

Sé lakrikz toupatou é poch nou ka koulé laglas.

An atandan sé péchè ka espéré yo wouvè lapech chadron an, kon tianmay ka atann joujou.

Partager cet article
Repost0
21 décembre 2012 5 21 /12 /décembre /2012 21:46

« Kouyon sé jaden a savan »

 timbre de voix

Partager cet article
Repost0
21 décembre 2012 5 21 /12 /décembre /2012 21:45

21 désanm 2012

 

Anlo moun pè le 21 désanm 2012 pas yo anonsé lafen di mond. Kouman sa pou fet ?

Ni ki di an gwo planet ké bité anlè latè ek sa ké fè an gran boulves. Ké ni tsunami, volkan ké pété kidonk jan Senpiè ek dan linò pa alabri. Lamontàn Voklen ké ni éripsion, anfen sé té o pli mové bagay ba Matinik.

Adjilbè di i pa lé mò san i pa wè ich li. Dépi le 15 désanm I pran an biyé pou alé an Frans bò ich-li. Sa misié paté sav sé ki la ka fè fret anlo sé jou-tala. Misié té ja trapé bon gaz laéwopò, pas i té oblijé péyé gwo konsa lajan anlè déziem malet li a. I ka bien rigrété pas i pé pa alé adan chanté nowel.

         Ni an pati moun ki bien manfoupamal, pas kisiswa Matinik oben anlot koté si sé an siel sa ka vini, tout moun ké pran fè.

         Ni anlo moun ki pè pas yo pa janmen kouté ti-chanté défen Anri Gédon-an ki té ka di :

-      Poutji nou pè lafen di mond

-      Si’w pa mové ou ké sové

-      Poutji nou pè lafen di mond

-      Si konsians ou pa tro chajé ?

Antouléka, ni sa ka pofité anlè lapè moun. Ni yonn ki mandé pòté lajan ba’y pas nou pé ké bizwen sa apré le 21 désanm. Adan gran jounal la (pa Antilla) yo jik mété J –4 kontel 4 jou avan le 21 yo té vann gro frijidè pouw a labri à 3000 éro.

Kom ni kay anti-sismik, anti-siklòn yo jik propozé an kay anti-lafen di mond pou an milion léro. Anfen anlo kouyonnè pa ka dòmi pas travay y osé kouyonnen sa ki kouyon padan tout lanné a. Man jik wè adan an sipermarché an chokola anti lafen di mond. Lè ou manjé sa ayen pa ka rivé’w.

Kantapou Milo, sel bagay i ka swété sé ki le 21 désanm, zafè violans lan, nou fè sa désann pou lanmou ek solidarité nou ka trouvé an tan nwel viré monté ek konfians jan Matinik vini pli fò.

 

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:49

« Lajan ka fonn kon gres an difé »

 DSC01744

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:48

Gardèn……

Atjelman nwel pran anlot kanman. Chanté nwel ka vini ra pas épi lakriz sa vini an biznes. Zafè chak moun té ka pòté an chob, an janbon, yonndé paté épi kisasayésa, sa fini net. Nwel jòdi sé gardèn.

Adan gardèn lan, dabòpouyonn sé bien gadé pri a. O pli piti sé 25 éro. Ou ka péyé alavans souplé, pas menm jou a sé 30 éro a lantré. Gardèn pa vé di garenn ou pa ka vini nenpot ki manniè. Fok ou vini épi dres kod la. Kivédi yo ka di’w ki koulè pou abiyé pou’w sa chanté nowel. Si’w pa ni kantik ou, yo pé vann yonn ba’w alantré, oben yo pé permet ou pou 5 éro lwé an kantik.

Sa ki ni labitid fè kriz pran yo touléjou épi lavi a, sé pa lapenn bòdé.

Lè ou péyé, ou ké ni lé dènié group kantik ki lanmod. Sé pa ANRITA ou ké jwenn la. Sé moun-tala pou la tradision é yo pa ka fè moun péyé. Mé ou ké twouvé tout lérestan kontel : Lé Troubadour, Kantik pikan, Kantik lajan, Kantik léro, Kantik débriya, Kantik frik…

Mwen menm sé kay vwazen mwen man ka alé épi tjuiyè mwen, tanbou mwen, chacha mwen ek vwa mwen pou man bay lavwa.

Manmay, nwel pou mwen sé partaj, sé rankont, sé lanmou kidonk zafè gardèn lan sé poko pou mwen.

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:47

Ladévenn ka apiyé asou do neg

 

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:45

An sel bagaj

Dépi koumansman mwa désanm lan, yen ki vié nouvel ka fè siwawa an péyi a. Anlo moun ni la kakarel pas yo pè dat an mwa désanm lan. Asiparé lafen dimond pou rivé. Ni sa ka palé di le 12 ni dot ka di kou koupé sé le 21.

Adjilbè pa mélé i paré tout zafè’y ek i ka atann a la volonté. Misié di konsa :

-         Epi tousa ki ja ka pasé an péyi-a, an tout fason asiré lafen dimond ja koumansé ! Tjanmay ka bat manman yo, ich ka fè ich, makoumè ka mandé mayé tou é kisasayésa…

Misié désidé alé an Frans bò ich- li pou si an ka, yo disparet ansanm. I alé fè povizion anlo bagay péyi-a. I genyen gwo lédjim, kontel friyapen, bannann jòn, dachin épi I fè dé gro valiz.

Lè misié rive laéwopò, yo di’y I ni dwa ki an sel bagaj gratjuit. Déziem la fok I lonjé vitman 76 éro. Misié mandé pou fè grev pou mandé an déziem bagaj. Mé pèsonn pa djè brennen. An pati té ja okouran yo jis alé wè konpayi ki fè yo an lajan an mwens, yo péyé ki 60 éro. Ni sa ki di, bénéfis pa ka krévé poch.

An sel bagay man ka di, si anlo moun ka sispann vwayajé pétet tout labann AIR FRANCE, CORSAIR, AIR CARAIBES ké bésé présion yo. Si nouvo konpayi a ki pou fè biyé a 400 éro a désidé ba moun dé bagaj pétet sé la selman nou ké wè an bagay.

Asiré lé konsomatè avion ké ni an ti favè, sé sel bagay ké ranjé zafè moun matinik ka vwayajé.

Mé pétet sé an bagay an Papa nowel nwé selman ké pé pòté sa ba nou adan bagaj li.

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:44

« Sé pa an sel jou bef bouzwe latjé’y pou kouri dèyè mouch »timbre de voix

Partager cet article
Repost0
18 décembre 2012 2 18 /12 /décembre /2012 19:43

KREYOLAD 445

 

An sel…….

Nou té ja konnet an 2011 an brital kankan ek bon goumen asou : an sel artik. 73 épi 74.

Asiparé sé jou-tala ni gro konba ka paré, é sa ka vini cho toubannman pou  an sel dat. Gouvelman lè i voté 73, i té di sé té pou 2014. Atjelman ni ka sanm yo anvi sa tadé titak pli lontan. Pas yo pa asiré viré éli. Yo anvi mizé jik an 2015.

An pati ka di yo pòkò asé mi, yo lé vini ansanm pou an Matinik nouvel é yo simié 2015. Chaben limenm, di :

 Mim, ga sa pa kontrarié mwen, fok aplitjé lalwa, é sé 2014 an sel dat.

Pa koté l’UMP, an parti politik pabò Lafrans, gro kankan ka woulé, ni ki jik ka di gro mo, ek vié pawol. Asiparé yo pa té ké konté dé militan andéwò Lafrans. Sa fè ki an kandida ka viré pran laba épi sé élektè « antièwman apar-tala ». Sa cho telman, ni ki ja jik mennasé alé douvan tribinal. I ni dé moun ka di yo rivé prèmié mé sé an sel prézidan ki pou ni. Nou ka wè, sé pa Matinik selman moun ka goumen pou pos prézidan.

Manmay, si sa ka kontinié Jan-Filip (pa tala ki ni lò a, pa koté Sentlis) mé tala éti ni menm non épi prézidan Ayiti a. Misié ké kontinié chanté toujou :

-         Pa ni an bon moun, yen ki …. (zot ja sav).

An  malpalan di mwen :

-         Chanté : Edamizo é ya, dan an komin pa ni dé mè, si ni dé mè ni …(zot ja sav). Eben sa pasé lanmod, pas atjelman yo pé chanté :

-         Edamizo é ya, dan an komin ni pliziè mè, ki pé mayé tout… (zot ja sav) pou zot pa di man malélivé.

 

An sel bagay man ka propozé sé an sel chanté nowel épi MIM, PPM UMP ék kisasayésa pou an sel Matinik san chomaj. Mé man ja sav zot ké di man ni : an sel tibranch. Mé man asiré tousa pa ka ankourajé ni jénes, ni moun ki pa ka voté alé mété an bilten pou an sel kolektivité.

Partager cet article
Repost0
5 décembre 2012 3 05 /12 /décembre /2012 19:56

Sé sa manman té di

Yo di mango vet pa ka tonbé avan mango mi

Mi an bagay ki red, tjè’w ka démi

 lè ou wè an mango matrité chapé tonbé, blip.

Ou té ka fè fos anlè’y, mé bouch ou pé rété wouvè, vid.

Yo di mango vet pa ka tonbé avan mango mi

Délè ou ka palé ba ich ou

I ka jik di, ou ka fè kon an vié liv déchiré

Pas ou sav sa « sa ou pa sav lontan gran pasé’w »

Wou ki ja wè lavi padan pliziè jou ouvè zié’y

Wou ki ja tann lavi sanslé anba mizé

Wou ki wè la vites makakri

Ka fè makak ek ka ri

Mé I ka kouté kanmarad

Ka mété’y an vié kalvakad.

Lè ou ni pou mété an rad dèy

Asiré sa sé an vié rad.

E la pa ni parad.

Yo di mango vet pa ka tonbé avan mango mi

Atjelman an vié manniè gadé

(Pas ou ka réfléchi trop)

Pé fè’w trapé, pa an kout zié, mé an krévé

Yo pé pitjé’w kon an ba laglas.

Yo di mango vet pa ka tonbé avan mango mi

Manmay pou an pawol

Ich ou pé kité lékol

Dé pié douvan

I pé kité lavi

I pé kité lafanmi

Dan soufrans épi lézanmi.

Kon man tann Manman Téddy

E kon défen manman té di :

« pengad, pas lavi an moun pa lavi an chien »

Sé sa manman té di mwen ni lontan

« mango vet pé tonbé avan mango mi »

Sirtou lè lajénes vréyé woch dèyè’y

Ek i pa atann li matrité, ek bien mi.

Lè i tonbé konsa grenn li pa menm oblijé lévé.

Sé sa manman té di

E man ka chonjé manman Teddy.

 

 

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens