Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
26 octobre 2011 3 26 /10 /octobre /2011 14:18

Trop sik

 

Toto té lé dépozé an propozision lwa Lasanblé Nasional, pou di konmkwa niawout épi bonbon ni trop sik.

Marilis koumansé pa panché ko’y asou sa pou di misié ka fè trop sik épi sa. I mandé sé dépité group li a pa voté sa.

Pandan tan an, lè’w bien gadé bon moun an péyi a ka soufè épi sik, é man pé di zot sé pa sik yo ka fè. Tianmay ka vini boulot, fanm ka grosi, boug ni gro bouden ek anlo granmoun ka jik ped janm yo, klik.

Dépi yo tann palé di sa, ni madanm ka fè bon sik lè ou mété titak sik adan kafé’w. Lot jou madanm mwen di mwen i pa ka bwè vizou, I té lé mwen bwè kafé san sik. Man di’y :

- Asé fè sik ! sa ka fè mwen chonjé trop, lè man té ka pran pij oben lok. Man pé di zot sé pa ti-sik man té ka fé pou mwen té sa valé sa.

 

Sé jou-tala yo di pa ni lajan, mé man ka wè moun ka fè bon sik. Lasimenm pasé Latriom té plen bakfoul épi Bèn, an boug ki sou. Mé i pa té boulé toutafetman pas pri sé biyé’y la té a 45 éro. Ni an madanm ki fè bon sik pas i pa jwenn tiké. Lè i alé anba kwi a pou té wè Marcé, ankò pli mal. Sé té sòti an sann tonbé dan difé. I pa jwenn tiké non pli, sé pa ti sik manzel fè. I jik di Marcé, sé fanmi’y li, mé i rété déwò kanmenm.

 

Ni an boug ki di SeLe ka fè bon sik épi lajan Laréjion-an. Asiparé komkidiré misié té ké lé pran dé étaj adan nouvo bidim bilding lan ki bò-lanmè a Lapwent Simon. Koté i ké mété sé kad la i anboché a ? Sé mésié ek sé manzel la sirtou, di si yo pa ni biro klimatizé souplé, yo ké fè bon sik. Yo pé ké sa travay pou trouvé sé senmil anplwa-a. Pou pèsonn pa anvi balié pié’y i ka prévwa an koté pou mété tousa moun. Magré sa, ni moun ka fè bon sik (yo pétet jalou) pas i prévwa péyé 65 000 éro pa mwa, pou i sa mété moun li alez. Anpami sé jalou a, ni yonn ki té mandé 2000 éro pou an fòmasion, yo di’y pa ni lajan.

 

Sé jou-tala adan tout sé minisipalité a ni bon sik ka fet, pas yo tout an bililik, pa ni lajan, bidjé a an dézékilib. Ban mwen sispann Kréyolad la pou zot pa di man ka fè trop sik, mé man ké pran an ti-fé épi an ti-priz sik adan’y.

 

Partager cet article
Repost0
26 octobre 2011 3 26 /10 /octobre /2011 14:14

 

 

timbre de voix

« Sa lanmen dwet fè, lanmen goch pa pou sav »

Partager cet article
Repost0
26 octobre 2011 3 26 /10 /octobre /2011 14:11

Dlo débòdé

 

Mèkrèdi pasé ou sé di dlo a fè sé ki té an gou’y. Pabò Kabé i frakajé plaj-la épi konmen restoran. I jik antré Marouba.

Mé sé pa dan linò selman pas Lanmanten Lalézad viré débòdé. Otomobilis ka vréyé pié, yo di atjelman, dlo ka dépasé farin, yo pé pa tjenbé. Lamwenn ti-gout dlo atjelman lawout la koupé. Enjéniè a fè bel chimen, bel lotowout mé yo pa fè lè pou dlo a pasé. Dlo a pa ka distrè i janbé lotowout la pou’y désann an lanmè.

 

Ni an manman ki ni twa tibolonm I té bien anmèwdé pas I té ni randévou épi povizè a. Misié pa permet sé ich li a antré an lisé a. Ni yonn ki ni nat, lot la fè tres kon an ti-fi, é dènié a ni loks kon an rasta. Dépi toupiti, manman-an té bien tris lè yo té pou antré latit. Atjelman, sé mésié ja gran mal neg, sé yo ki désidé gadé chivé yo anlè tet-yo.

Povizè a di yo rété bò kay-yo épi tet chadron yo. Ni yonn adan yo ki réponn povizè a chou pou chou :

-         E ga sa frer, nou ka fè sa nou lé épi tet-nou. Tet ou sek, épi an youl ka kléré kon an zaboka vet, nou pa ka di’w kité chivé’w pousé. Alow frer, ou pé ké opozé antré !

Sé mésié ni lentansion fè an mobilizasion pou yo pa pèsékité-yo. Povizè a di sé le règleman, mé yo pomet li réglé zafè’y ba’y.

 

Gran nonm lan faché pas sé jennjan an ka palé bay kondisiré yo té élivé kochon ansanm. Jistiman adan zafè kochon an, Matinik épi Gwadloup ni an ti-kochon ka nouri asou zafè por la.

Marilis panché ko’y asou sa, mé kom i chansé akondi kochon lavey-nwel , i fè an kout Pons-Pilat. I lavé lanmen’y ek i di chak la ni nésésité’y. Matinik ni an gro pow épi kontènè, Gwadloup ni an pli piti kosto kon an kochon planch.

 

Manmay ban mwen sispann matjé kréyolad la, pou pèsonn pa ni  a balié dèyè pié-mwen kon yo fè an kandida ki ped sadin épi karang. Man pa anvi yo fésé an kout balié an rel do mwen, kidonk man ka bout isi a.

 

Partager cet article
Repost0
26 octobre 2011 3 26 /10 /octobre /2011 11:24

DSC05930.JPGDSC05926.JPG

 

 

 

Mardi 18 octobre à la bibliothèque du Prêcheur, Jude Duranty rencontrait la classe de Ornéli Tapau et  le jeune public du CM2

Echange autour de ses livres de jeunesse etdu créole

Partager cet article
Repost0
12 octobre 2011 3 12 /10 /octobre /2011 19:24

  

 

 

 

Pengad kout wont, “sé mizè ki fè tig manjé tè-gra” mé sé “bef sel ki sav konmen yenyen ka pozé an zié’y

Partager cet article
Repost0
12 octobre 2011 3 12 /10 /octobre /2011 19:24

 

 

 

 

Pengad kout wont, “sé mizè ki fè tig manjé tè-gra” mé sé “bef sel ki sav konmen yenyen ka pozé an zié’y

Partager cet article
Repost0
12 octobre 2011 3 12 /10 /octobre /2011 19:24

 

Dlo débòdé

 

Mèkrèdi pasé ou sé di dlo a fè sé ki té an gou’y. Pabò Kabé i frakajé plaj-la épi konmen restoran. I jik antré Marouba.

Mé sé pa dan linò selman pas Lanmanten Lalézad viré débòdé. Otomobilis ka vréyé pié, yo di atjelman, dlo ka dépasé farin, yo pé pa tjenbé. Lamwenn ti-gout dlo atjelman lawout la koupé. Enjéniè a fè bel chimen, bel lotowout mé yo pa fè lè pou dlo a pasé. Dlo a pa ka distrè i janbé lotowout la pou’y désann an lanmè.

 

Ni an manman ki ni twa tibolonm I té bien anmèwdé pas I té ni randévou épi povizè a. Misié pa permet sé ich li a antré an lisé a. Ni yonn ki ni nat, lot la fè tres kon an ti-fi, é dènié a ni loks kon an rasta. Dépi toupiti, manman-an té bien tris lè yo té pou antré latit. Atjelman, sé mésié ja gran mal neg, sé yo ki désidé gadé chivé yo anlè tet-yo.

Povizè a di yo rété bò kay-yo épi tet chadron yo. Ni yonn adan yo ki réponn povizè a chou pou chou :

-         E ga sa frer, nou ka fè sa nou lé épi tet-nou. Tet ou sek, épi an youl ka kléré kon an zaboka vet, nou pa ka di’w kité chivé’w pousé. Alow frer, ou pé ké opozé antré !

Sé mésié ni lentansion fè an mobilizasion pou yo pa pèsékité-yo. Povizè a di sé le règleman, mé yo pomet li réglé zafè’y ba’y.

 

Gran nonm lan faché pas sé jennjan an ka palé bay kondisiré yo té élivé kochon ansanm. Jistiman adan zafè kochon an, Matinik épi Gwadloup ni an ti-kochon ka nouri asou zafè por la.

Marilis panché ko’y asou sa, mé kom i chansé akondi kochon lavey-nwel , i fè an kout Pons-Pilat. I lavé lanmen’y ek i di chak la ni nésésité’y. Matinik ni an gro pow épi kontènè, Gwadloup ni an pli piti kosto kon an kochon planch.

 

Manmay ban mwen sispann matjé kréyolad la, pou pèsonn pa ni  a balié dèyè pié-mwen kon yo fè an kandida ki ped sadin épi karang. Man pa anvi yo fésé an kout balié an rel do mwen, kidonk man ka bout isi a.

Partager cet article
Repost0
6 octobre 2011 4 06 /10 /octobre /2011 20:18

 

 

 

 

« Si ou enmen bisui méritjen-an, sé pou’w enmen kout pié méritjen-an tou »

Partager cet article
Repost0
6 octobre 2011 4 06 /10 /octobre /2011 20:16

Gran zélektè

 

Ernes-senn-atè té ni bon vites dimanch pou alé voté eleksion sénatè. (Misié trapé non-tala pas lè yo té mandé’y ki métié’w,  i té réponn :

- Senn-atè !)

Dépi toupiti, kisiswa maré a, sé senn i toujou rédi.

Lè i rivé lanméri i konstaté i té kon an chien adan an yol nef. Pa té ni pèsonn a par limenm épi lapot lanméri. Ernes senn-atè té tou wont, pas i té ja chwézi kandida’y. Tout lé gran zélektè té désann Lapréfekti.

Lé gran  zélektè, kidonk konséyé jénéral, réjional, minisipal, sé mésié pa déviré lékol mé yo té adan an kolej éti yo chak ka kriyé kò-yo yonn alot, koleg.

 

Man jwenn Sénatè, sé an boug Ofanswa. Yo ka kriyé misié konsa pas dépi pasé trantan, tou lé zaprémidi, i té ka alé anba pié mango-a (ki ja ni pasé santan) pou pran lafréchè’y ek pran dé blag.

Misié té anrajé kon an tig, i mandé pou an ti-Moris pa pasé.  I té vini anti-Moris, kidonk té viré kont misié, pas nostrom ki premié majistra, té bay lod koupé pié-mango-a. Sénatè di asiparé té ké ni anvlop ka sikilé anba tab kon anlè  tab. Ni anvlop tout koulè, sa ka alé adwet kon agoch. Sé anvlop la té ka alé telman vit, ni yonn ki jik kouri pli vit ki an Isenbot ki fè yo atann li padan twazè Ladilon. E man pé di zot ki misié ka alé vit pas i chanpion dimond an kous kouri.

 

Sénatè ki anti-Moris, man pa sav si sa ké poté’y chans mé misié ja di :

-         Sé anvlop dan bwet ka konté !

 

Misié asiré ni yonn ké ped sadin épi karang. Dapré la kat marin, Sénatè asiré an bagay, sé ki yonn ké ansien sénatè épi anlot la ké nouvo sénatè.

.

Partager cet article
Repost0
29 septembre 2011 4 29 /09 /septembre /2011 23:19

  

  

 

 

Ni an tipawol ka di « Si ni jistis pou Matiren, dwé ni jistis pou Matirin »

Jid

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens