Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
29 septembre 2011 4 29 /09 /septembre /2011 23:19

  

  

 

 

Ni an tipawol ka di « Si ni jistis pou Matiren, dwé ni jistis pou Matirin »

Jid

Partager cet article
Repost0
29 septembre 2011 4 29 /09 /septembre /2011 23:19

 

 

 

 

Ni an tipawol ka di « Si ni jistis pou Matiren, dwé ni jistis pou Matirin »

Jid

Partager cet article
Repost0
29 septembre 2011 4 29 /09 /septembre /2011 23:18

Tjè anvi ri

 

Vandrèdi pasé té ka bay an nan Thierry Dol an lanmen Al QAÏDA. Nou pa sav kay kiles Ida, mé asiré sé pa lakay man Ida, pas madanm-tala pa té ké kité’y bò kay-li pies pies pies.

Tout tianmay Ofanswa té mobilize é moun toupatou vini soutni Thierrry. Man konstaté kanmenm ni anlo moun ka bay fos la, mé yenki an djol. Kidonk yo ka palé palé palé, mé ayen pa ka fet. Antouléka sé sa an kouzen’y di mwen.

 

Nou sav manman an pa djè lé palé pou lé négosiasion pa kapoté djèlanba.

Yè oswè man fè an rev, man wè Moris, (an tiboug ki ka prézanté éleksion sénatè) té ka fè an gran penteng pas Thierry té ka dépann foto’y la limenm douvan lantré Ofanswa a. Toupandan tjé ka ri pas ni anlo wawet ka chatriyen-yo, ni anlo tjè ki pa té anvi ri pies toubannman.

Fout nou té ké anvi tjè nou ka ri épi fanmi’y li, pas dépi pasé 365 jou atjelman, tjè nou bien chimérik i pé pa ri.

Vandrèdi tout moun té an blan, es sé té an demidèy ?

Dimanch dé moun mò anlè lawout. Ni yonn ki té chèpiyé ek chiktayé an chipan’t telman, jik atjelman yo poko sa rikonnet li, afos loto pilé’y.

Es sé moun an ki fè sa té brè oben té fimen zeb ?

Antouléka, sé jou-tala kom éleksion ka vini, yo ka palé pou pa opozé moun fimen jwen.

Ni an boug ki di :

-         Si yo ka fè sa poutoutbon, fok yo fèy ba tout moun !

Sa fè ki misié limè ké pé fimen’y an gou’y, an mitan an konsèy minisipal, pa menm palé misié labé. An doktè ké pé fimen lè i ka alé opéré an fanmi’y nou. Kantapou sé pilot avion-an toupandan yo anlè a, yo ké pé plané ankò pli bien. Si an bagay rivé kon an 2005, avoka-a ké alé plédé épi an jwen an fant dwet li.

 

Vréman, vréman si sa ka kontinié, man sèten sé zot premié ké di, pou matjé sé Kréyolad la, man dwé ka fimen.

Partager cet article
Repost0
27 septembre 2011 2 27 /09 /septembre /2011 23:32

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

« Evité malè pli bon pasé kité vini » pengad lè yo ka palé di alert siklòn.

Partager cet article
Repost0
27 septembre 2011 2 27 /09 /septembre /2011 23:30

Maria

 

Maria fè moun annilé tout penteng lafen simenn an. Ni anlo moun anrajé pas yo pa té lé kwè vakans la té dit.

Dépi vandrèdi koté midi yo déklanché « alert oranj ». Ni an boug man konnet ki pa djè enmen fè lafet, mi sa i di mwen :

-         Zoranj-tala, i pa djè dou, man pé menm di’w si pasé sitron, an plis di sa i ja gaté, pas i gaté zafè-mwen !

Sé ki nostrom té ja paré kò’y pou alé wè « Miss Beauté Noire ». Kidonk i té bien sanfoupamal « alert oranj ». Toupandan yo té ka anonsé rézilta gro délestaj rivé. Mis bo, té nwaw.

Antouléka li épi tout sé lézot la té an nwè.

Sé pa yo selman, pas tout Matinik pa té ni lekstrisité. Sa ki té suiv lé konsin té ni pil ek bouji. Sa ki té bien manfoupamal alert oranj pa té sav sa pou fè an nwè a. Sé yo ki té ka wouklé, wouspété ek modi l’EDF. Ni yonn ki di :

-         Es ou pé konprann sé a lè-tala l’EDF pé koupé limiè-a ?

 

Sa i pa té sav la, sé pa té l’EDF ki té annékoz mé bien Maria ki pété an kout tonnè. Sa frakajé an poto élektrik.

Kantapou sé malpalan-an (toujou ni) sa ki té di lamétéwo pa té bien wè, yo té oblijé rikonnet wotè pawol initil-yo. An final di kont, Jan-Nowel té ni bon gras, lè i té mandé moun pengad.

Maria fè jé épi’y padan an bon moman, kom i pa té sav si i té ké vini asou nou, i di préfé a :

-         Vomié nou pasé an noranj ! Pas si ni anlo mò, zot pé ké pòté zoranj ba mwen lè man ké Dikos !

 

Erezdibonnè Maria désidé monté dan linò. Pas si épi sel ti kout tonnè-tala i mété nou an nwè, épi dlo ek van sé chayé i té ké anni chayé nou alé.

 

Kidonk manmay, pengad pas nou an mitan tan siklòn.

Partager cet article
Repost0
13 septembre 2011 2 13 /09 /septembre /2011 16:21

 

Wawet anfanngas

 

Manmay lakot karayib dépi Préchè jik Ansdawlè té bien kontan wawet la ki té rété an déwò a. An plis di sa, ou sé di sa mennen koulirou a vini. Sé pa kanno yo maré pak padan pliziè fwa. Fok di tou, yo té bien manfoupamal zafè plaj Diaman té kouvè épi wawet. Yo pa té ni konmision ni pou jan Robè pa menm palé moun Ofanswa ki té ka santi vié lodè dépi konmen jou.

Mé dépi twa jou, sé yo ki mandé SeLe sa i ka fè pou maren-péchè lakot karayib. Misié doublé lanmonné a i té ja voté a. Yonndé ti­-jenn té bien kontan pas pou an fwa, yo pa té ké ni a penn siel ni pou ba lari chenn, pas yo té pé fè an véritab travay épi dé lanmen-yo. An plis di sa, yo té ant kanmarad. Jik ni yonn ki touvé an biyé 20 €ro anba wawet la. Sa permet misié achté yonndé Despé apré travay la. Yo trouvé labiè a té pli bon apré travay la ki lè yo ka bwè’y ajen a uitè’d maten.

 

Ni an péchè ki di :

-         Zafè wawet-tala yo di i sòti pabò lé Sargasse , mé sé an véritab anfanngas!

 

Yonn adan sé ti-jenn lan réponn li :

-         Papi, tjenbontiré ! Sé gras a wawet anfanngas la si jòdi nou ka travay, alos pa rété la, fè an gran won !

Sé ki jenn-tala té anpami lé chansé la mision lokal la éti té pofité anboché bon épé ki té ka ba lari chenn. Dan an moman yo té tounen, pa ranmasè tinet kon avan mé « ranmasè wawet » pou 1100 €ro. Sé san ayen ki pa bon, akondi pawol la : « vomié ou ni an ti-koko pasé ou chatré ».

 

Adan tout zafè ranmasé wawet-tala, ni an ti-jenn (i pa té fimen) i trouvé an bwet tou drol anba wawet la. Lè i wouvè’y, i konstaté sé pa té let an poud. I pa fè ni yonn ni dé, i kriyé sé kolbògò a ki félisité’y, pas sé té an balo kokayin.

 

Man ka mandé mwen es sé pa tousa ki fè wawet la anni dévlopé kò’y an gran an lanmè a ?

 

 

Partager cet article
Repost0
6 septembre 2011 2 06 /09 /septembre /2011 16:30

 

 

timbre de voixBel poveb kréyol 162

Lanmò brigo ka ranjé solda” é sé bien pou sa “ kabrit ki lib ka ri kabrit ki an kod

 

 

Partager cet article
Repost0
6 septembre 2011 2 06 /09 /septembre /2011 16:28

Koulirou kon …kann


 

 

Sé jou-tala tousa moun pé di’w sé ki ni pwason kon koulirou. Ni an lo moun ki kontan toubannman, pas yo ka manjé koulirou an tout kalté sos : blaf, koubouyon, dob, griyé, oben an marinad.

Ni an ti-pawol ka di : « lanmò brigo ka ranjé solda » ében si tout moun dan lisid dépi Diaman jik Sentàn é menm asou lakot atlantik ; dépi Robè jik Voklen ka wouklé pas wawet la ka ba yo bon gaz. Pou sé péchè lakot karayib la dépi Préchè jik Ans-dalé yo kontan telman an yo ka fè sik (anfen koulirou). Yo ni koulirou telman yo jik rivé a vann 7 kilo pou 20 éro.

Mari Adéma di :

-         Kanmenm sa pa normal pas i konnet lanmè é i aprann ki nou poko menm ni koulirou  kon Sent-Lisi.

Mé i ajouté lamenm :

-         Apré abondans-tala es pé ké ni an dizet ?

Sa i sav, sé ki sa pa normal pies.

 

Pa asou Diaman, dlo a té cho telman asiparé an péchè jik tjuit dé zé pou déjinen’y.

Antouléka sa nou ka konstaté, lanati ka fè zafè’y é sa nou pa konnet gran pasé nou.

Man konnet an vwazen ki plen frijidè’y, i di :

-         Ou pa janmen sav, vomié man prévwa!

Sel bagay man ka di’y :

-         Pengad i ped sadin épi karang ek koulirou’y la, pas l’EDF ka koupé limiè san avèti pèsonn padan pliziè fwa!

 

Koulirou sé pwason blan, sa délika.

Lè’w bien gadé sé pa koulirou selman yo ka pran. An bagay ki té koumansé vini ra, karang épi landjal sé jou-tala sa ka fè chien.

Ni anlo pwason m ésé péchè Diaman-an pa kontan pas ni wawet  telman sa ka pri an motè a é yo pé pa sòti.

 

Man konstaté kanmenm, tousa ki enmen koulirou ousédi zafè wawet pa anlè kont-yo, sirtou sa ki pa ka rété


bò lanmè.

 

 

Partager cet article
Repost0
26 août 2011 5 26 /08 /août /2011 17:46

Wawet yo oben wawet nou ?

 

Dépi yonndé tan, wawet ka fè siwawa asou plaj lisid ek linò atlantik. Man konnet pliziè vakansié ki pofité alé ayè (lè yo té pé) mé sa ki pé pa ka vréyé bon labou.

Kontel sé jan Diaman-an, misié limè an premié, vréyé an anmwé soukou. Kouté sa i di latélé :

-        Manmay, zot ki enmen plaj nou an, zot ki ni labitid vini kouri lématen, vini ba-nou an koudmen pou tiré sé tòn wawet-la anlè plaj-la !

Ni moun ki kasé bwa an zorey-yo.

Ni sa ki di :

-        Pa mwen, man pa ka fè foutin Diaman !

Ni dot ki di :

-        Wawet-la sé ta-yo, sé pa ta-nou !

Epi tout respé mwen, ni an ti anfanngas ki mété ponyen wawet li pou di :

-        Man sav sé ta kimoun. Sa sé wawet Lésargas!

 

Toupandan yo té ka chaché sav, sa ki té met wawet la. Pasé 3 tòn ladjé kò-yo trantjil lecha asou plaj Ladizak la. Sé an asosiyasion jenn manmay épi Lavil Diaman ki bien malman, té ka fè sa yo té pé.

Man konnet an boug ka di i patriyot mi sa i di :

-        Lanmè a sé ta Léta, sé yo ki pou vréyé larmé épi kanmiyon-yo !

 

Lé dépité ka préparé an mosion, pou pa ni trop émosion kay lé élektè.

Kantapou lé sénatè, ni yonn ki sé jan Diaman pou asiré plas li, i ja mandé pou i fè an kozé o Séna.

Asosiyasion laliwondaj pa  fè an patat, pas asiparé Istach RDM. Ni dot asosiyasion ki pa brennen pas sé pa an komin PPM oben UMP.

SeLe anonsé i ké mété 100 milion pou édé lé komin sinistré.

 

Pandan yo ka chaché sav sa ki lotè wawet-la, es sé yo, sé mwen, sé wou, oben sé zot tout Matinik kidonk sé nou, wawet-la ka pozé kòy sé plaj-la é i jik vréyé pié épi an kalté lodè ka pit.

 

Sel bagay man asiré, sé touris la an finaldikont ki ni rézon. Ni yonn ki di :

-        Les algues de la Martinique ne sentent pas bon ! »

 

Alos, manmay es wawet la sé ta-yo oben ta-nou ?

 

Si zot sav, fè di mwen, antouléka man ja pété’y monté Diaman épi yonndé saché poubel, pou ba Istach an koudmen.

 

 

Partager cet article
Repost0
21 août 2011 7 21 /08 /août /2011 12:22

001

Des blessures au pardon

Claire Pascalin

 

Dans un récit léger malgré les douleurs de l’enfance, Irène, cette petite fille en véritable chrysalide va vivre les pires moments de son cocon familial.

Le lecteur dès les premières lignes pressent un happy end. En cela le titre « Des blessures au pardon » semble desservir l’auteur en ce qui concerne l’entretien du suspense. Nous ne pouvons qu’à notre tour « pardonner »  cette « erreur de jeunesse éditoriale d’autant que l’on apprend à la fin de l’ouvrage qu’il a été publié en auto-édition. Quand on sait l’aventure d’un livre jusque sur les rayons d’un libraire on ne peut qu’encourager de tel récit. Celui-ci a pour effet de nous faire relativiser, lorsque nous vivons des petits moments de blues. Tout semble catastrophique autour de nous. Ce récit a l’avantage d’éclairer notre vie par une autre vision, une autre expérience qui va finalement enrichir la notre toute dorée et pleines de rêves à coté d’autres vies comme celle d’Irène.

D’un point de vue sociologique est abordée l’éducation en Martinique des filles bien différentes de celle des garçons un peu plus permissive. Mais n’est-ce pas la raison d’une « maturité plus précoce » chez nos filles ?

Selon l’adage « tout ce qui ne tue pas fortifie », le lecteur assiste à la métamorphose du beau papillon que devient Irène. Elle prend son envol et surtout sait apprécier ce nouvel état de liberté pour lequel elle se battra de toutes ses forces pour la conserver.

Merci à Claire Pascalin pour ce beau récit qui bien que réveillant des blessures enfouies dans notre enfance, nous révèle aussi des petits bobos cicatrisés où paradoxalement nous en sommes fier pas forcément à exhiber mais à posséder. Ils ont participé à notre construction voire à nous révéler à l’écriture. Qu’il me soit permis de citer un de mes personnages qui disait :   padon pa ka djéri bos, mé palé ka djéri bles ».

Par ce récit exutoire, Claire Pascalin nous permet nous aussi de revivre nos blessures de l’enfance pas pour nous en apitoyer mais bien pour les relativiser voire pour en faire un sujet d’humour. Ce sont ces blessures qui nous ont façonné, tout est aujourd’hui de savoir, quand nous sommes parents à notre tour, qu’est-ce que nous en faisons ?

Si vous n’avez pas encore lu l’ouvrage de Claire Pascalin, paru depuis janvier 2011, empressez vous de l’acquérir. Surtout n’hésitez pas à l’encourager sur son facebook intitulé CP livre.

Charité bien ordonné commence par soi, je l’ai déjà mis entre les mains de ma fille en attendant que les garçons en face de même. C’est un livre grand public il s’adresse aussi bien à des jeunes lecteurs qu’à des adultes.

Pour terminer, une petite note d’humour comme à de nombreux détour du récit, n’est-ce pas au CP que l’on nous apprend les fondamentaux : lire, écrire, calculer ?

Si vous n’écrivez pas encore, certainement vous lirez avec beaucoup d’intérêt (sans trop de calcul) ce beau texte en prose judicieusement parsemé de poésie, et comme l’auteur vous suivrez l’invitation :

« Sur les murs de nos souffrances

Toi et Moi, ensemble si tu le veux

Nous effacerons les ignobles blessures »

 

Jid

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens