KREYOLAD 292 Lafet toupatou Ni an group chanté nowel ki pa ped ped tan, sanmdi lamenm apré latousen, yo mété an wout épi zafè chanté nowel la. Tousa nou pé di, sé ki yo pa té an rita. Sa ki kom bien épi Anrita, sé ki yo pa ka mandé lajan, mé chak moun...
KREYOLAD 279 Pa ni sans Lasimenn pasé, pou té montré lé vakansié ki nou ka prévwa, tout moun kouri fè latjé adan estasion lésans. Ni vakansié ki di sa pa ni sans. Mé an lo kip a té lé mantjé lésans an bak-yo kouri fè latjé kon tout moun. Menmsi yo té...
Kasé lo Ni an ansien dépité ki pa valé défet la pies, pies, pies. I té asiré i té ké la o déziem touw. Mé pep la di’y : won manej la fini ! I déklaré dan an gran mo-matjé : - Man ké voté ba Chaben! Es I vini patriyot, oben es I viré patriyot ? Kom désizion-tala...
Kochon Labatwa Labatwa rété wouvè jik dimanch, pou moun pé sa vini tjwé bet-yo. Asiparé ou pa ni dwa tjwé kochon bòkay-ou ankò. Sa pa ijénik. Man ja konnet zot lé malpalan, zot ké di man té boulé, lè man ké rakonté zot sa ki rivé mwen sanmdi oswè. Man...
Foyal ka brennen Dimanch té ni an gran sanblé patriyotik pou déchouké sa yo konsidéré kon an Parti éti ki Pa Matinitjé. Dapré sé moun sanblaj-tala SeLe épi la Nouvel Gouvernans pa ka fè asé, magré ponmes i té fè pou ba moun senmil pos travay. Adan sanblé...
Sa ka pit FMP (Fos Matinik Pogrè) fè an konflérans ba lapres. La pres pa té ni moun jou-tala, yo té an vakans. Lè yo pa ka paré kò-yo pou alé kous siklis, sé lé miss yo ka lonviyé. Yo tout lé pran men épi sé jenn manmay-la. Dédé pa kontan pies toubannman,...
Sa ka chofé Sa ka chofé red red red. Dokè ka mandé an ti ogmantasion pou yo sa ni twa mil éro selman. Lanné pasé yo ped désan éro, sa ka jennen zafè-yo. Yo pé pa ni péyé ni roulé katkat-la. Pandan tan-an, lopital ka soufè telman éti i oblijé mandé Laréjion...
Manjé flap flap ! Atjelman tan-an ka vini ra kon zé bourik kidonk, ek kout kon latjé krapo. Moun pa ni tan ankò pou pran tan-yo manjé. Ni 17 fas-foud Matinik. Kivédi dan lanmwatié péyi-a moun ka vitman manjéprésé fap fap. Zafè manjé ka konsonmen anlè...
El Diablo » dit Tout sé madanm-lan, ki té alé pa krey wè « El Diablo » laéwopò, té tou tris. Anlo dot, té kanmenm bien kontan, pas vandrèdi, té ni twa épizod an sel kou. Mé anlo ja ka mandé ki manniè yo ké fè lendi prochen, pas yo pé ké sa wè Anjel ankò....
Yol la pati Bon vakansié vini lanné-tala pou wè kous yol-la. Anpami yo, té ni Titèn. Dépi ventan pa té ni viré. Yo di’y kous la ka pati Malékòn, mé misié té lé ba madanm an ti kout kòn, i di fok li alé la. I mandé pou Malékòn, yo di’y sé pabò Lasavann...
KREYOLAD 280 Lé isenbot ! Ni an boug Lajamayik ki krazé tout kous kouri , kisiswa san, désan met épi relè kat fwa san met. I pofité bat dé rèkòw di mond, yonn avan fet-li, lot-la lè landèmen. Sa ki enmen espò, kontan sirtou neg mé ou pé pa kontanté tout...
KREYOLAD 296 Nwel fret Lafen lanné an manniè. Menmsi yonndé anbiansè lamenm apré Latousen té mété an wout, chanté nowel pa ka bay. Léro-a ra pa djè ni lajwa. An sel bagay ki bon, sé solidarité. An group manmay désidé viré mété la tradision bokantaj douvan....
KREYOLAD 282 Lagrip A… Tout moun sé jou-tala ka chanjé konpowtasion. Lé kanmarad pa ka djè ba’w lanmen ankò, anlo moun trapé an model lagrip. Sé lagrip A. Lagrip A… pran pokosion. Tala ka di’w sa’w fè olen pou pa apenn menyen lanmen’w. Lagrip A… fè kouyon....
Gouvelman pa lé moun tjwé kochon bò kay-yo ankò. Odjis di sé la tradision, élivé an ti-kochon pour sa tjwé’y épi le vwazinaj lavèy-nwel. Sé sel jou i ka pé pran an sek épi tout vwazinaj-la, sé pa pèsonn ké opozé’y fè sa. Antouléka, ni an moun man pa sav...
Matinik tjou-pou-tet Pa ni an mwa, nou té ka vréyé bon labou, pas Jennkarlos té vini Matinik, pou té sa wè fanatik-li. Ében kou-tala, i pa vini Fodfrans, i monté pa dan Linò. Lé mami pé ké ni lapenn fè kar pou désann an vil. Kou-tala, ou sé di sa ki enmen...
Kod Yanm Raphaël CONFIANT (CaraïbEditions) Es kod yanm ka maré ? Raphael Confiant, après 23 ans nous revient avec Kod Yanm mais cette fois-ci sous un autre package, un autre look, an bel pannié karayib. Les éditions Kréyol Pou Divini Péyi-a ont cédé la...
Matinik zayé Yo di dan apipré san jou, Matinik ké ni chanjman, Lafrans pou ni anlot prézidan. Tout sé jou-tala ni anlo kandida ka zayé Matinik. Sa ki agoch ka fè an ti-koulé pou trapé kéchòy. Sa ki adwet ka zayé ovantatè, yo lé rivé jwenn lavi. Ni an...
Djo ni… Djo ni bon léro, Djo ni anlo chans pas misié jik chwézi koté pou’w alé lolopital. Asiparé lopital Lapwent pa té asé an pwent pou tjè’y. Lè misié rivé Laména anlo moun trapé mal tjè. Mi sa an enfimiez di : - Si Djo ni an chans kochon lavey nwel,...
Pourquoi penser le zouk : S’étant manifesté au public à la fin des années soixante-dix, le zouk qui procède de l’ingéniosité artistique et créatrice de Martiniquais et de Guadeloupéens, est survenu dans des sociétés en transmutation économique, politique,...
Jéwom kay Izak Sé jou-tala Jéwom trapé bon dézagréman ek nana pas i alé kay Izak, sé an konpè’y pa koté Lasuis. Jéwom pa menm ni an ti-lanmonné kod pou sianka i kasé boutéy luil an moun, mé tout moun ka di i ni an kont adan an paradi fiskal. Sé tan-tala,...
Latousen tris Latousen pres mò, i lagoni. Tianmay atjelman pa ka alé an senmitiè ankò pou liminé. Oti sé bouji Sentantwàn la ? Sé épi yo nou té ka fè bel kakabouji pou jwé ti-zwel-séré alantou sé tonb la. Tout lafanmiy té ka sanblé, manman té ka fè nou...
Erik ….baré ! Lanné pasé adan « Transat Benodé-Martinique »-la Erik té ni van dan vwel, mé lanné-tala i ka sanm i mal-baré. Sé sa man tann an jounalis di an radio-a. Ousédi dan an sel dévenn, misié trapé djiyon asou madichon. Apré an vwel-li ki déchiré,...
Man Limiè Man Jè ni bon chans sé jou-tala. Sé sel fanm ki mè Matinik. Kom mwa mas-la sé mwa éti yo ka mété fanm a lonè. Sé jou-tala i plis ki a lonè, yo ka kriyé’y toupatou. Ni difé ki pri padan karenm lan, sé li yo kriyé. Ni an poudjol ant dé fanm pou...
Igo Chalviré Igo, sé pa siklòn-an, mé kòmandannté pabò Bénézwel, ében apré an gran konba kont krab-la, mardi oswè i chalviré é i pa viré doubout. Gran konbatan-tala ki ja genyen pliziè fwa, magré i alé pabò Kiba i pa rivé chapé. Toupandan ni yonndé pabò...
Gran Senpiè Ni an ti pawol nou ka di : “pawol an bouch pa chay”. Mèkrèdi oswè, tout jan Senpiè épi oliwon lakot karayib té monté Senpiè. (Pas dépi Foyal pran laba, moun pa ka désann Senpiè ankò, menm pou achté dobann). Asiparé, lé té ni pasé 500 moun...