Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
17 avril 2012 2 17 /04 /avril /2012 21:21

Alians félé

 

Ou sé di poveb la ni rézon lè I té ka di : « konplo neg sé … » sé zot ki di’y sé pa mwen. Epi « sa mel ka di an piébwa sé pa sa i ka di lè i rivé atè ».

 

Ni an group nonm ek fanm politik ki mété kò-yo ansanm pou an nouvo Matinik. An tan-an, yo fè gran penteng kon adan an nos. Dapré mwen épi zafè léjislativ la ka vini a, alians-tala ja risivrè bon kout mato.

SeLe ka fè sa i pé pou kom ridrésé’y, mé i ja bien kochi. Sa cho telman, sa fè’y ped tibren chivé a i ni asou tet-chob li a. Fok misié réglé kankan, bisbi, boutdjol, vorasité sèten kandida ki agoulou, konplosité dot ki an bèn.

 

Adan zafè mariyaj-tala, pa asou Lanmanten Edmon koumansé pa filé an mové koton.

 

Jèni limenm pabò Mònouj di i pa tann palé di lis, pas i pa wè non’y an premié. Es sa pas i sé an fanm ?

 

An kandida di :

- Komin mwen ka ba pres tout Matinik limiè, kidonk dapré mwen sa sé an komin enpòtan. Misié di i ni dwa vini tou pou dévoplé Now Karayib la.

 

Kantapou pabò Chelchè, lè Lwizon tann palé di kandida Belfontenn-lan, i jik di  (an fransé silvouplé) :

-         Ayayay L’épine dans mon pied !

 

Arno limenm lè i tann di an madanm té ka vini o gran galo, mi sa i déklaré :

-         Pa mwen, man ka ralé kanno mwen. Sé pa lapenn man alé tjwiyi mango-tala, i vet sé pa pou mwen ! Man pé ké opozé moun konprann kalté migan politik-tala ; sa ja asé konplitjé konsa pou lagoch !

 

An éleksion dépité avan anvlop palé, sé pwa komin ka konté, sé bien sa yo fè nou konprann pabò Dikos. Misié Limè di douvan douvan i pa té paré. Atjelman i paré pou dévoplé komin-li, sé pa dot konséyé Fodfrans ké permet li fè sa, sirtou si yo pa menm prézidan ankò. I di lapopilasion Dikos mandé’y prézanté kò’y é i pé pa di non.

An politik,chak moun ka li an gou’y, ou sé di chak bètafé ka kléré pou nam li menmsi lé zélektè toujou an nwè.

Chaben di :

-         Préfé a ba mwen rézon !

    Kantapou SeLe limenm ajouté :

-         Préfé a pa ba mwen tò !

Pandan tan-an chomaj ka simerjé, jennjan ka pété tet-yo, jennfi ka ansent grobouden, lésans ka wosé van.

Manmay, pou zot pa tro fann tet zot kouri alé manjé an matoutou vitman, mé pa félé dan zot kanmenm.

Partager cet article
Repost0
7 avril 2012 6 07 /04 /avril /2012 12:45

 

 

année avec judes« Premié so pa so » sé fanm ka di an politik    

Partager cet article
Repost0
7 avril 2012 6 07 /04 /avril /2012 12:41

Fè krab

 

Ni anlo parti politik ki mété fanm adan éleksion-an, mé yo tout té sipléyant. Yo asiré yo pé ké kritiké-yo(dapré yo). Mé, l’UFM pa ped tan volé an zel jilé-yo pou malpalé yo.

 

An parti ka woulé Ansanm pou Matinik Nouvel pou yo pa ni lapenn kritiké’y, i lansé an kandida fanm dan lisid Anlot madanm fè an kout krab. I mandé yonndé boug ki fouwé lanmen-yo an mòdan’y pou wè si i ka mode.

 

Ni yonndé fanm dan linò lè yo wè sa, yo mandé Jèni poté kò’y di lis. Manzel (eskizé Man Limè) déklaré : Ga lo boug la ki an politik la é zot pa lé mwen asepté ?

Kidonk magré i té ja di i ké respekté la disiplin. Ni an makokot li ki di’y :

-         Rasanbleman-tala sé pa an parti. Kidonk, sé pa parti’y, véritab parti politik sé « Osons oser ». Madanm ki finalman di fok i ni toupé di :

-         Fanm Mònouj vini chaché mwen épi tout lakot karayib, man pé pa di non, an plis di man sé sel mè fanm Matinik, fok man alé !

 

Madanm pa té sav ki Yvet té ké doublé Arno dan lisid. L’UFM an finaldikont, bien kontan pas ké ni dé fanm éti ka prézanté kò-yo anlè pwa kò-yo é pa pou soutni obensoutiré boug politik.

Adan zafè krab-tala sé pa selman an politik nou ka jwenn sa, menm an sendika sa ka rivé. Mandé L’UGM ek la CGTM kiles ki pli krab ?

Antouléka sa ka roulé loto ka konstaté apré grev-tala, lésans wosé sis santim. Es sa ké permet yo péyé sé ponpis la ?

 

Dan twa mwa nou ké rivé sav é nou ké wè ki manniè krab la ka dékalé.

 

Partager cet article
Repost0
30 mars 2012 5 30 /03 /mars /2012 17:43

 

 

DSC01744

 Sa ki pa ka krapo ni ka pa alé an ma »

Partager cet article
Repost0
30 mars 2012 5 30 /03 /mars /2012 17:42

Nou ansablé

 

Viktoren ni an sel mo an bouch-li sé jou-tala sé :

-         Ansablé

Fo pa zot kwè misié sé an Sablé, pies pa. Mé man pé ké di non’y pou man pa trapé dézagréman.

Misié ki péchèGran-Riviè té tou kontan lè yo té ka konstrui por la. Mé dépi sa por la ka yen ki mennen sab. Yo pé pa fèmen kanno-yo sòti pou alé lapech.

Viktoren té ka kouté sé kandida-a kisiswa pou prézidan oben pou dépité misié di :

-         Nou ja ansablé, é man pa sav si sé an asanblé ké sa dézansablé-nou !

Sa ki pli  red, lendi i té anvi désann anvil adan an manif i pa té pé pran kanno’y. Sé an kanmarad ki propozé’y pasaj. Misié viré di :

-         Nou ansablé, sé pa apenn man alé  pies  koté !

Misié ka di chien pisé anlè’y pas gazòy li fini é i pa té pran loto’y.

 

Chaben pofité déklaré kandida’y pou chanjé sikonskripsion.I té ja palé di dézankayé péyi-a, mé es i pé dézansablé Gran-Riviè ba sé péchè-a ?

Antouléka, pa asou lisant Fransis di :

-         Man paré pou chanjé sa asou Fodfrans épi lé patriyot !

SeLe ki té ka réfléchi, an finaldikont, i di i ka viré pozé kandida’y pou dépité.

 

Dan lisid anlot kandida épi an komin ki gran (dapré’y).Chal-André di :

-         Man sé mè ki an gro komin, kidonk man ni dwa o chapit, vwa  mwen ka konté. Yo té chwézi anlot mè ki’y, magré i adan an Rasanblèman Démokratik pou Matinik, i di i pa pou konnet, i lé fè an kou tou.

 

Atjelman, ou sé di zafè goch épi dwet pa vé di ayen ankò. Chak bètafé ka kléré pou nam-li oben chak mè pou komin-li.

Es tousa pé ké ansablé nou ?

 

Sel bagay man asiré sé pa lésans lan ké fè nou rivé sòti !

 

Partager cet article
Repost0
27 mars 2012 2 27 /03 /mars /2012 20:29

« Fòtin malonet pa janmen diré »

 

timbre de voix

Partager cet article
Repost0
27 mars 2012 2 27 /03 /mars /2012 20:26

Lafen simenn chajé

 

 

Fanswa pa alé Ofanswa, mé i bay wou pou té  kom rivé dégradé téren élektoral-la. Kom chouval misié pa djè douvan i alé adan por plézans Omaren-an. Ni an malpalan (toujou ni yonn), mi sa i di :

-         Misié ka  alé péché yonndé vwa !

Mé anlot ajouté vitman présé :

-         Tjenbontiré, modéré lesprésion’w, misié la pou la Répiblik !

Pandan menm lè a, pa koté Lariviè-Salé, té ni ansan pou la départèmantalizasion. Dédé palé di moun éti ka détounen la démokrasi. Yo pa djè dakò épi zafè manniè voté a. Asiparé lamanniè sa ka alé a, ké ni an sel koulé lidé, an sel son kloch, kidonk pé ké ni lopozision. Dédé jik di :

- Lwa-tala séléra, sé an lwa 73 yo ka sèvi épi lasos 74 !

 

Adan anlot koté pa dan lisid, Jan-Filip di i ni lò an lanmen’y, pas Chaben bay flanbo pou’y sa kontinié konba-a. I di bien fò adan mikro-a :

-         Man paré !      

Sel bagay i di lamenm tou :

-         Man pa Bondié pas man pé pa trouvé mwen an menm balan-an Konsey Réjional épi Konsey Jénéral!

Ni an malpalan (anlot ankò) ki pofité di’y :

-         Ou ni ka ni an sel manda, konsa ou ké an sel koté !

Manmay zot ka wè akondi sé manmay Ayiti a, sa sé an simenn tet-chajé. Té ni politik an tout sans, a dwet épi FMP, a goch épi le MIM, ek an mitan épi MODEM. Antouléka Matinik adan politik la owa kou, kisiswa prézidansiel oben léjislatif

Partager cet article
Repost0
16 mars 2012 5 16 /03 /mars /2012 16:10

Konba fanm jòdi

 

Ni bon fanm ka kouri sé jou-tala menmsi kannaval dit épi chatou-a*. Ni an group boug ki té ansanm pou an Matinik nouvel*, y é té ni an sel fanm kandida ; magré yo ka di yo pou laparité, yo di manzel pa rété la.

 

L’UFM pa ka toutafetman fè linion. Yo mandé pou tiré zafè « madmwazel » la asou papié ladministrasion. Ni an madanm senkantan an montan, lè man kriyé’y madanm, i di mwen i pa vié pasé mwen. I lé yo kriyé’y madmwazel pas si I ni twa yich, I pa mayé épi pèsonn.

 

Man ni an makoumè-mwen ka fè lékol, I di mwen I pé ké sa kriyé sé tianmay latit la madanm an pies manniè. Sé li Selman ki madanm an klas-li. Manzel jik di mwen :

-         Pa mélanjé tòchon épi sèviet, pas koko pa zabriko, é zakari-a pa menm pri pen-an !

 

Déja sé tianmay-la ka vini lékol la épi vant-yo alavwéri, string-yo ka dépasé, si sé métres la pou kriyé yo madanm, limenm pé ké pé ankò.

Manzel di mwen i ka paré zafè’y pou alé abité adan anlot lari, laritret.

 

Antouléka, dépi vandrèdi menmsi ni an fanm ka pran bon fè, i vet*, afos goumen dan kilti pou fè manmay trapé an diplom alantou artis-nou. Manzel ni rézon pas dépi vandrèdi ji dimanch, pabò Laréjion té ni bon fanm pou montré koté law, yo pa manchot. Sé pa an latjuizin selman mé bien pa koté lapenti, chapo, liv épi kisasayésa. Pou sa ki té ka douté toujou ki fanm solid yo rété estébékwé kon dé ababa afos sa té bel.

 

Partager cet article
Repost0
9 mars 2012 5 09 /03 /mars /2012 23:02

timbre de voix

 

 

An mové pawol ka blésé pasé an kout woch”

Partager cet article
Repost0
9 mars 2012 5 09 /03 /mars /2012 23:02

Karenm


 

Karenm lan koumansé aprè mèkrèdi lésann. Tan an pa ka montré nou sa toutafetman, menmsi nou ka wè yonndé piébwa brilé anlè kot karayib la.

Lapli a pran lanmen ; ousédi menm lamétéwo konnet lakriz. Odjis ka vréyé pié, es sé pas i ni mouchas an soley ?

 

Antouléka, misié té mété an zafè kafé an soley pou sek. Eben dépi koumansman simenn an, i oblijé ka véyé lapli an plen karenm. Agrikiltè ka kriyé an mwé. Lanné-tala anlo pa té sa pati o “Salon” en Frans. Pétet sé lé méè ki alé, pas sé wonm matinik la trapé pliè méday. Prézidan lachanm agrikilti di : stand matinik trapé an gro woulo bravo. Sé agrikiltè matinik la wè tout sé kandida a. Sirtou sa ki poko té ni tout siyati-yo. Yo jik té ni lapenm lè Lamarin (magré sé pa lanmè) bòdé.

Sel moun ki kom kontan sé tou-tala, sé Miladi an manmay Ayiti pas épi karenm la i ka renmen an gou’y épi lidé’y.

 

Sé légliz la ni titak plis moun ki avan kannaval la, mé pa ni otan ki sé vidé mardi gra-a. An palan di karenm, mwen menm ka moli anlè zafè di bétiz la, mé fout sa red lè ou ka gadé tout bagay ka chanjé. Ni konpè Odjis ki di-mwen sé pas man ka viéyi. Zié-a pa djè bon é linet la chè, kò-a pa djè anfom é vizit doktè-a pa ka bésé. Mé fok rété djé magré lakriz. Menmsi ou pa sa péyé fakti’w, fok pa ped fwa.

 

Sel bagay man konstaté kanmenm menmsi sé karenm ni dé boug ki sav ki dan dé mwa ké ni éleksion. Sé boug-tala pa pou konnet zafè karenm. Déjapouyonn yo ka di, sa ki pa lé tonbé pa jwé. Yo sav an politik ni zatrap bandé pa pou konnet si toutrel malad. Sé bien pou sa simenn pasé té ni gran mouvman pa koté Latrénel. Me es sé gran parad pou piti kout baton. Sé élektè ké jijé sé jou prochen-an.

 

Pandan Karenm la, pétet fok réfléchi asou sa nou ka achté, sa nou ka manjé mé sirtou sa nou ka gadé latélé pou nou titak méyè adan tjè-nou.

 

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens