Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
20 mars 2011 7 20 /03 /mars /2011 14:37

 kreolad scintillant

 

An Fas Bouk la

Dimanch gra, man désann anvil pou gadé kannaval, (man poko té paré kouri vidé). Zot pé ké kwè mwen, mé té ni yan kalté model kabrit épi dézié’y té ka pété an tet-li dret an fas mwen.

Yo di mwen sé té Vaval ki té an Fesbouk-la. Sé di la man konprann poutji a la radio tout simenn-lan, an sel chanté ou té ka tann sé té « An Fesbouk-la ».

Man pé di zot lè man té an fas Bouk-la man mantjé pété kouri. Es sé lapè ? Man pa sav, mé man rété doubout dwet san brennen. (érezman, pas kon an med man sé pé té an antré an fes bouk la)

Ni an boug ki ba mwen an bourad, ek i di mwen :

-         Avansé!

Man sòti la vitman mé pa pli avansé ki misié Rikilé; man té lé sav sa ki té kalté gro bet-tala. Asiré, sé pa té “Lelou” Djo-a. Té ni an boulmoun té ka suiv-li épi té ka chanté a pété gozié-yo. (Man pé ké répété sa pou zot pa di sé mwen ki di !)

 

Antouléka, dépi mèkrèdi oswè a minui kannaval fini net. Asiparé yo brilé’y apré avi doksè. Ni té ka fè wol, mé la té ni bon moun ki té ka pléré pou toutbon, pas lésans la vini pli chè é yo ka atann machandiz toujou ki anlè pòw-la.

 

Fok man di zot ki d épi dimanch tout moun té kon Vaval yo té an Fesbouk-la.

Man konnet an karnavalié ki té adan an sel estonmakman, lè i tann an group chanté yonndé lédjim manman. Antouléka misié di konmkwa I pa lé tann pale ni Facebook, ni Fesbouk mé di Bonda Kabrit.

Pipo apré an « Azipipi » vréyé an tichanté oti yenki sa ou té ka tann laradio. Misié di tou, érezdibonnè « Vouvoun té la » pas kannaval-tala té ké tris kon karantan Marni ka espéré. Dayè, ni jan kannaval ki mandé ladjé Marni pou’y alé ko….. (bann malélivé ! koté-a zot sav-la, bò fanmi’y-li).

 

Antouléka Vaval 2011-la té ni an tichans kanmenm (pa lavey nwel) mé mèkrèdi lésann. I batizé nouvo bò lanmè-a éti yo anvi kriyé Malécon pabò Lasavann. Mé difé pri an …… sé zot ka chwézi pou zot pa di sé mwen ki malélivé.

Té ni chanté laradio mé an vidé-a té ni dot kalté model ki pa té toujou djè prop. Dayè an malprop vini doubout an fas mwen, man fè malè viré do bay. I mandé mwen es I lé man vini ami’y asou Facebook. Man di’y non. Mé man pa ka di zot sa man di’y avan-an.

Jid

Partager cet article
Repost0
16 mars 2011 3 16 /03 /mars /2011 18:19

 

 

 

 

 

 

 

kreolad scintillant

 

Lanmizè o paradi


 

Sa ka chofé o paradi. Lendi pasé Sele pa té kontan. Misié té lé réfléchi pou fè touris viré Matinik, i jik anonsé 35 milion léro pou lé « Bâtisseurs de paradis ».

Karin édé Laréjion fè an won tab pou entérojé tout moun ka travay ba touris. Malérezman, lapresman i oubliyé envité sendika lotelri. Félis épi Filip pa pran sa dou kon siro. Epi dé militan CDMT, yo fè an kout touris; yo fo griy an bagay moun-an. Kon dé malélivé yo envité kò-yo, yo menm.

Lendi pasé, lé militan CDMT lansé an nouvo tib kannaval. Yo fè an chanté ba Yàn é man pé di zot sa pa fè misié plézi, mé pies toubannman. Misié té anrajé telman i ba direkté lotel Labateliè biyé palapenn-li. An boug ki sòti jik Montana é ki swadizan té fidel. Mi sa sé grévis-la té ka chanté :

-         « Monplézi enmen lotel (bis)

Lotel Labateliè sé pa an lavwari ».

Lè yo chanté sa, tout moun ki té Madiana pa atann jik jou pou té chanté « O Madiana », yo rantré an vidé-a lamenm. Yàn té anrajé pasé ayen, lè jounalis vini wè’y i di yo :

-         Lisez mon communiqué !

 

An bel ti-paradi kon Préchè, pa asou Lapwent- Lanma sa viré ka chofé sé jou-tala. Maslen épi Rojé, dé bon kouzen, yo déklaré ki an politik pa ni fanmiy. Sa ki pa krapo ni ka pa tonbé an ma. Ni an zafè jan Préchè ki pa ka rété Préchè éti Lajistis di yo pa pou voté Préchè. De tout fason sé sel koté Matinik yo ja konnet non konséyé-a, asiré sé ka an Nadeau. Toulédé ka ponmet paradi ba ti sè-yo.

 

Kom sé kannaval mi sa Pipo di :

-         Erezdibonnè, « Foufoun té la » pas anlè « Fesbouk-la » moun té ka fè bon kannaval !

Joko menm ajouté :

-         Sé an sel wélélé pas man ni anlo bagay an tj…..! ( zot ja sav, sé zot ki di’y).

Toupandan man té ka matjé Kréyolad-tala, man tann Fred, dèyè té ka chanté :

-         Lanmizè o paradi !

 

 

Partager cet article
Repost0
16 mars 2011 3 16 /03 /mars /2011 18:11

 

kreolad scintillant

 Prim

jou-tala an sel bagay ki an tet moun sé prim. « Prim lasirans » wosé, magré fonksionè ni « La prime de vie chère » sé yo premié ka wouklé.

Dokè té mandé « Prim de transpò » pou fanmiy-yo alé an Frans( pa abò bato mé pa avion). Pou yo té bout lagrev la, yo mandé an « Prime de fin de conflit à 750€ ».

Ni an doké ki di mwen :

-         Ou sav, moun jalou an péyi-tala ! Poutji yo pa ka mandé lé patron konmen yo ka touché ek sé nou lé ti-maléré yo ka mandé nou montré fich de pèy-nou ?

Antouléka, sa ka primé anlè pow-la sé prim, sa ki pa kontan ni ka fè dokè tou.

 

Ni an ti-jénes ki ni disétan ki ja ni twa tianmay, i pofité mandé an « prim pou jenn an sitiasion » pas pou li osi lavi-a chè. Sé kouch la cho é fok i ba ich-li senk fui pa jou. Dan tousa i pa ni lentansion ba-yo, ni mango, ni chadek, ni kosol, ni fig ajijéwè prinsitè. Manzel kon anlo moun ni bon difikilté pou tjenbé labriz ek jwenn « les deux bouts », menmsi, pou laj-li, i bien doubout.

 

Simenn lan fini épi an grev, i ka koumansé épi kou-tala lé anplwayé Framisima ki mété kò-yo an grev, pas sa ka fè vennsétan yo té ka risouvrè an « Prime de fin d’année » é kou-tala yo pa wè koulè’y. Lè patron-an di yo, pa té ni touris épi grev por-la, yo di sa pa ka gadé-yo.

Menmsi ni kannaval, simenm pasé tout sé boug politik-la pa lé kouri vidé avan yo genyen. « La prime au sortant » kivédi viré mété lé konséyé ki té ja la, pa oblijé rété menmsi sé pou an timoman. Lasanblé Inik ka vini ovantatè.

 

Dèlè man ka mété ka réfléchi titak é man ka mandé es sé dokè a pa risisivrè an « prime à la casse » ?

Sé pa pou achté loto nef, (yo pa bizwen sa tout katkat-yo pa ni plis ki kat mwa) mé pou yo pofité dépotjolé ti-lantoupriz, jennen bannann bétjé, toufè bannann ti-plantè, pekli konsomatè, dékalé timaléré ek kasé ékonomi Matinik.

 

 

Partager cet article
Repost0
5 mars 2011 6 05 /03 /mars /2011 10:33

kreolad_scintillant.gif

Partager cet article
Repost0
5 mars 2011 6 05 /03 /mars /2011 00:16

annee-avec-judes-copie-1.jpg

 

Mars 2004-Mars 2011 cela fait 7 ans que  KREYOLAD, sous la plume de Jid dans ANTILLA, s’est imposé comme une petite séance hebdomadaire de lecture pratique du créole.

Les lecteurs assidus sont tous des champions en lecture, peut-être même en écriture qui sait ? Quoiqu’il en soit ils pratiquent « Bel lang nou an » san tren ni dézod, obidjoul an manniè nawflaw.

Beaucoup de lecteurs réclament un recueil de KREYOLAD qui sans doute viendra un jour. Une telle publication dans un contexte « d’analphabétisme en créole » ne pourra se réaliser sans le support des lecteurs eux-mêmes, de tous les militants du créole et enfin tous les amoureux de cette belle création linguistique.

Les KREYOLAD qui s’accompagnent de BEL POVEB KREYOL commencent à être considérés, non comme une vulgaire kouyonad kréyol, mais comme une chronique créole « sérieuse » en tout cas censé refléter un pan de notre culture. Même si son créateur n’est pas encore  « sérié » (pas i  poko lonjé adan konplé mahogany-a), il est loin de se prendre au sérieux (sé pa an latjéprétet).

L’excellent travail d’analyse réalisé par Nicole Ish, lors du colloque organisé par le GRECFAV en 2008 sur le thème « REALISME ET MODERNITE DANS DES ECRIVAINS CARIBEENS ET PANAMERICAINS » atteste de cette nouvelle vision sur ces textes créoles. Nicole Isch, professeure de lettres classiques, Docteur en science du langage avec une certification en FLE actuellement en Nouvelle Calédonie l’avait bien montré dans sa communication intitulée :  Le spectacle de KREYOLAD . Les lecteurs intéressés sont donc invités à se rendre sur le site : www.potomitan pour de plus amples précisions.

Je profite de l’occasion pour remercier la direction d’ANTILLA (MM, Henry Pied, Alfred Fortuné et Gérard Dorwling-Carter) qui m’a permis de débuter cette riche et passionnante aventure et de la poursuivre encore aujourd’hui. ANTILLA est aujourd’hui le seul journal  avec une rubrique créole régulière depuis 7 ans (sa ki pa kontan toufé).

Je ne saurais oublier également, Raphaël Confiant, Francesca Palli et Gérard Dorwling Carter qui ont permis aux Kréyolad de s’ouvrir et se répandre sur la toile par leur site respectif : Montray kreyol, Potomitan et Meetaw.

An lanmen ka lavé lot, dé  lanmen ka lavé an fidji,

Annou kontinié vréyé kreyol douvan, pa selman an djel !

 

Jid

Partager cet article
Repost0
25 février 2011 5 25 /02 /février /2011 14:33

Dokè

 

Ni moun ki malad toubannman dépi dé simenn. Ni sa ki ni mal do, ni dot (poutan sé pa jan Gwadloup mé yo ka soufè di ). Doktè di :

-         Sé palakoz anlo dokè ki fè yo ka soufè konsa !

Lé dokè té ka fè an ti-jé. Yo té ka fè rol fè lagrev. Gémo, ki pa trouvé jé-tala bel, mété yo douvan lajistis. Lamenm, lamenm yo kondané 9 dokè pou péyé lanmann jik a 10 000 éro pa jou lagrev. Yo fini épi jé-a net.

Mé yo pa pran sa konsa. Yo lévé mouch-wouj, é yo di kom yo ka chaché yo, yo ké trouvé ladjè pas yo sé dé konbatan.

Vandrèdi pasé, yo désidé mété kò-yo an grev pou bon.

Sanmdi épi Dimanch, SeLe fè yo monté Laréjion adan an sal pou yo fidjiré. Chak parti a té fasafas mé yo poko rivé mété kò-yo dakò pou yo sa kantékant asou sa yo chak ka mandé. Lé dokè mandé 3% wosman. Patron-an di i pé ba-yo ki 2,6 %.

Es fok atann an simenn ankò pou rive dakò?

 

Pandan tan-an, lantoupriz ka pran fè. Ni anlo ki ja mété ouvriyé-yo an chomaj teknik, pas yo pé ké sa péyé-yo. Pa ni matériel.

Ni yonn ki fè koumandé matériel pa avion, mé chandilié ka kouté pli chè ki lantèman.

Ni moun ki tonbé malad é farmasi ka mantjé rimed ki rété pri anlè pò-a.

Doktè di sé pa li ki an tò. Farmasi di sé pa fot-li. Dokè di sé pas lé patron kolonialis.

 

Antouléka péyi-a  sé ta nou é lè Ségrolèn rivé i pa pran bato.

Pétet fok asiparé i té ké di sé sosialis-la, fok machandiz rivé pa gro avion A380-an, konsa pétet pé ké ni poblem.

Dokè oubliyé an revandikasion. Yo mandé péyé yo jou grev-la. Man dakò. Mé poutji yo pa mandé pou yo péyé Gémo sé 17 jou-a yo rété san travay-la ?

Partager cet article
Repost0
15 février 2011 2 15 /02 /février /2011 21:50

Sa ka chofé

 

Sa ka chofé red red red. Dokè ka mandé an ti ogmantasion pou yo sa ni twa mil éro selman. Lanné pasé yo ped désan éro, sa ka jennen zafè-yo. Yo pé pa ni péyé ni roulé katkat-la.

Pandan tan-an, lopital ka soufè telman éti i oblijé mandé Laréjion an ti-sousou dé million pou yo pé achté rimed ba malad.

Sa cho telman, jik lanmè lévé méchan épi dé lanm senk met wotè pou di sa ka vini danjéré.

Sé bien pou sa Gi-Michel di i ni asé. Apré katran, menmsi Matinik chanpion lé réjion Lafrans, « Lé Matinino » pa pran la DIGICEL CUP é yo kritiké-yo trop. Pou si pé lapech ka ba, i ralé kanno’y. Misié pran trop gaz pandan mwa novanm-lan.

Simenm pas sé té pri lésans la, atjelman sé pri gaz-la ki ka ba moun bon gaz. I ka monté désann, é lè i monté i pa ka chonjé désann. Sa ka fè tout moun kriyé an mwé.

 

Mardi pasé pa koté Diaman, tout moun té vini rann Edwa an bel omaj adan an vey épi bel chanté ek tanbou. Asiparé, jik la Lézad té la. Yo di dlo pa ka monté mòn, mé le « Tout-Monde » té la. Chak moun ki té enmen misié pou toulbon, sirtou ansien manmay l’IME, té ni dlo la Lézad té ka koulé an zié-yo. (la té ni yonndé ipokrit tou ki té ka pléré zié sek).

Mé sa konsa nou yé, sé lè an moun mété konplé mahogany-a, nou ka kouwi vitman ouvè zié anlè sa i ja fè. Anni gadéan libréri,  pa rété an liv ta Èdwa, mé… (glison). Adan an sel « Poétique de la Relation » tout moun lé li le « Tout-Monde ». Mwen jwen an kanmarad nou ka kriyé « Monsieur Toussaint », an boug yo ka méprizé isi, pas i té ké sòti pabò « Lézenn ». Magré misié mò mal pabò Lafrans, Èdwa té palé menm di « Malemort ».

Anfen, kom éleksion pa lwen, mardi anlo kandida té lé fè ‘Discours Antillais » yo, mé Èdwa té di avan i pati, i pa lé tann palé di diskou. Sé mésié ki té lé (dapré yo) éséyé kléré « Soleil de la conscience » yonndé élektè, té ni bouch-yo kolé akondi yo té valé plizè kaymit..

Adan tout wélélé-tala, Èdwa suiv la Lézad i mété kanno’y asou Cap 110 pou pété’y monté adan péyi san chapo.

An « GLISSANT » Èdwa glisé.

Partager cet article
Repost0
4 février 2011 5 04 /02 /février /2011 21:23

I pati

 

Matjilpa pa tonbé, i mantjé rété atè pas yo ka fè travo Sen-Jozef anlè plas-la. I mété atè MCC sé pa Man CC mé Matinik Caribean Carnival. Mantjé tonbé sé bel pa. Yo kouri désann Fodfrans pou dousiné Lasavann ki fini wouvè  épi Malécon-la ki té ka  atann sa kon djab rouj ka espéré kannaval.

Té ni pasé 20 group ki déboulé adan an sel vidé an lari-a. Adan zafè déboulé té ni dé boug boulé adan an group Gwadloup té ka dansé Waka.

 

Kannaval koumansé sé la ou ka wè bétiz. Anni gadé sa ki fet anlè an téren foot-ball la fwa pasé. Misié oubliyé kò’y, i fésé an kalot anlè an jij de touch. Mé sé té an fanm. I di pa w ésé tan fanm, pas manzel pa té ni chivé. Malérez-la trapé an ITT won jou, magré i pa ni gro tété. Lalig épi lé arbit désidé dépozé siflet pandan dé match. Yo pa lé laviolans pran lanmen asou téren ankò.

 

Ni an lanmod ka kontinié. Dépi nanni nannan lè éleksion ka rivé ou ka wè responsab Lafrans ka vini pou fè kanpàn prézidansiel-yo. Apré an boug ki vini achté pen anvil, apré prézidan-an limenm, ni an boug ki palé mantjé lanmod-tala. I di i ni labitid bay wou douvan dèvè, travay  pou éséyé fè an kout prézidan-tou.  Antouka i di komkwa i wè babich chat-la ki té adan an sak épi Lasanblé Inik. Asiparé an sel asanblé an lanmen an sel parti, sé té ké danjéré. Sirtou ki parti’y la pa ni pies chans rivé douvan. E i ni labitid palé vré.

Es sa vé di tout lézot-la ni labitid manti ?

Ni an kandida ki jik ponmet an Lisé Chelchè an 6 mwa ek an kazenn ponpié avan gran vakans.

 

Vréman an tan politik la, sé jou-tla sé an véritab kannaval.

 

Partager cet article
Repost0
28 janvier 2011 5 28 /01 /janvier /2011 12:57

 

 

Eleksion 2011

 

Sé jou-tala kandida « potentiel » ka lévé pot an siel pou di élektè, yo ké fè si, yo kè sa.

Pomes ka fè siwawa é ja ka ni bon konmes ka woulé, sirtou dan lé parti politik.

Mim, anni gadé Chaben, i di asou an radio konmkwa i pa janmen ba RLDM an sou pou fè popagand ba le MIM.

I pofité pou kritiké SeLe ki té ké ba an radio épi an lo EKLA, an ti kéchoy pou sa fè popagand ba PPM.

Sé opli kriyé lot antidemokratik. Sé opli kriyé pli fò ki sé yo ki konnet sa sa  yé la dé mo ki rasi.

 

Mari-Jàn (pa tala zot konnet la) mé an jan anvil. Manzel di i ka vini kanmenm, menmsi si parti-a désidé vréyé Joslen. I di sa pa démokratik kidonk i ka alé pa pou fè sik, mé pas i pa ka aprésié taktik-tala.

Antouléka SeLe di :

-         Nou paré pou paré tout kou ka vini pas nou a dis, kisiswa an 2012 oben an 2014 !

Kantapou le MIM i di i lé sipòté Klod atout. I palé sé moun Laréjion-an bay désann Konsey-Jénéral.

 

Dépi politik ka rivé ou sé di péyi-a ka sispann réfléchi. Ga sa ki pasé Ayiti. Yo poko sa ba rézilta éleksion ki  fet, mé Janklod viré san pèsonn sav (dapré-yo). Asiparé kom ki diré i té ké vini épi an paspò ki ja pasé. I di i ka vini mété péyi’y an manniè pli démokratik. Titid ja di i ka atann paspò’y pou i sa viré tou.

Man ka mandé es sé pa pou sa, ni jan isi ki di :

-         Nou pa lé tann palé di Ayisien dan la séleksion Matinik ! Déja nou pa sa rivé genyen, an nou ba chaché pies kalté malédision pa kò-nou. (menm si la Fédérasion foo-ball ka permet sa).

Lalig té mandé pou dé foutbalè ka jwé dan kleb isi, Golden épi L’Aiglon, ba yo an koud men. Yo pri dèyè Samiel pou di’y.

-         Nou pa lé tann palé di moun ki enmen Divalié !

 

Ou sé di, pandan tan éleksion nou pa sa réfléchi.

 

 

Partager cet article
Repost0
19 janvier 2011 3 19 /01 /janvier /2011 14:51

 

  

 

 

timbre de voix« Sé pa lè an moun ka néyé pou aprann-li najé »

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens