Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
19 janvier 2011 3 19 /01 /janvier /2011 14:48

Gato mal vant

 

Sé jou-tala, menm adan lapremiè-kominion moun pè manjé gato. Simenm pasé dé jennjan manjé an gato pou fet yonndi yo, é sé pa té lafet, mé yo tout trapé poblem.

Sa ki pa trapé ladjidjit té ni maltet. Sa ki té ni mal-bouden jik rivé a vonmi fiel-yo.

Asiparé komkidiré, gato a té ké drogé, mé yo ka analizé toujou pou sav si sé zeb, kokayin oben krak.

 

Avantiè, man envité an konpè-mwen pou pran an fé. Madanm-mwen lonjé dé ti mòso gato ba-nou. Misié anni pran chimen’y ek i pété’y alé akondi i té ké wè an diab. I pa menm ni tan brè fé’y-la.

Atjelman, ou pè palé di gato pou yo pa ni lapenn faché épi’w.

Lè ou palé di gato-bannann, yo pé mandé’w  si ou ka dékoné. Pas ou pa sav pou toulbon, si i pa ni klor épi  o mwen dé kòn.

Lè ou palé di bonbon-chouval, yo pé mandé’w es sou sèten chouval-la pa dopé ?

Si ou mandé an pendou, yo pé mandé’w es ou asiré farin-la pa ni pestisid.

Nou pa sav sa pou manjé, mé adan tout bagay-tala es fok pa fè kon Ti-Chal. Misié ki sé an agoulou granfal fini rivé di kon sa :

-         Antouléka man ka manjé yenki lédjim péyi-a. Menmsi lot jou, i pété gro ladjè épi an madanm lè i machandé an friyapen a 5 éro !

 

I kasé lo épi machann-tala, pas i di a pri-tala asiré machandiz-la ké ba’y malvant. Pas dépi pri-a ka wosé tansion’y ka chapé an montan.

 

Partager cet article
Repost0
14 janvier 2011 5 14 /01 /janvier /2011 19:03

Matinik péyi touristik

 

Sanmdi tout moun té lé alé gran marché, mé sé pa té pou fè marché-yo. Yo pa té lé, ni bwè koko, ni achté yanm oben dot zagré. Sel bagay yo té lé wè, sé té Carla « la première dame ».

 Ni an boug ki di mwen :

-         Man pa ni labitid fè marché ba madanm-mwen, mé kom Niko la, épi Carla man lé alé. Sé pa touléjou Gran Marché ka bel kon sa. Yo jik lwiloudé douvan’y !

Lè man mandé misié ki sa i té anvi di prézidan-an, mi sa i réponn :

-         Man té lé mandé misié, ki sa i ni lentension fè pou kréyol la pa mò, ek pou i latélé épi lékol (pa si moun lé) !

 

Yo pa kité’y palé kréyol ba prézidan-an, é sé sa selman misié konnet, fransé’y pa ka monté mòn. Lè i di :

-         Man lé wè Prézidan Sarko !

Saw kwè ki rive misié. Eben i trapé an brital kout matrak.

Momo rive fè Carla di an timo kréyol : Man enmen Martinik! Tout moun té lé chifonnen bel rad li a érezdibonnè i té an pantalon.

 

Erezdibonnè kilti-nou la pou anpéché-nou vini chimérik.

Pa asou Sent-Mari, fanm bèlè pran mikro pou fè tann vwa-yo. Dépi Maria ki ni diznévan selman, jik Fortéliz épi swasanndisétan’y la, té ni bel vwa fanm. Fanm ka jwé tibwa, ka dansé, ka chanté tou kon an tan Man Siméline.

Pa asou Bellefontèn man té sirpri mé man wè Sarko. Carla pa té la, menmsi kar la té plen épi moun kannaval.

Es Nikola raté « Air Sarko One » ?

Antouléka yo ja envité’y an kannaval-la é asiré yo pé ké mantjé’y.

 

Matinik péyi touristik, toujou otantik, menmsi ni kritik bililik épi moun ka fè sik. An ni gadé lé politik.

 

Partager cet article
Repost0
23 décembre 2010 4 23 /12 /décembre /2010 15:45

Ziédou Lalin

 


Mardi bonmaten pa koté twazè’d maten Lalin fè an ti-ziédou ba nou.

I té lé kozé épi tousa ki ni labitid lévé bonnè. Tousa ki pa lé solèy wè lonbrik-yo.

Ki sa i té lé di nou ?

Sé li sel ki sav ! Ni an ti-pawol ka di « sa ou pa sav, gran pasé’w ».

Antouléka sa nou pé asiré, sé ki Lalin pa ka ped la lin, i pa kon sé moun-an ka fè réjim pou yo gadé la lin, pou yo pa ped lakat marin (dapré yo).

Lalin pa wont grosè’y, pas i sav lè i plenn asiré i ké akouché. I sav ni an tan pou chak doukou. Lalin ki ka gadé latè toulong alé, palé ba nou.

Es nou ké sa kouté ?

Es nou ké sa konprann langaj-li ?

Sé pa lé Lalin pa lé, mé i ja las palé ba nou, é ou sé di nou pa lé kouté ankò, pas nou pa ni tan pou sa.

Ti-ziédou kozé-tala sé pétet pou té di nou : pengad ! pas pi ta pé pi tris.

Ti-ziédou-tala sé pétet pou di nou : ritrouvé larel konfians-nou ki ka filoché oben ki lé dégrapé.

Ti-ziédou-tala sé pou té di nou, i ja sav ki manniè 2011 ké koumansé.

Es i ké asou menm kanman-an ?

Kidonk, sa ki ni pat wou, ké anvi kontinié vréyé mépri asou ti-travayè ka chaché an jounen travay, éti pizanpi ka vini ra kon zé bourik.

Epi travayè aprézan, ké toujou anvié gro pat won, pas i ni patron épi pat won. Sé kondisiré an soumaren ek an maren sou, sé pa menm brisi. Pa ni bon patron san bon nouvriyé, mé asiré ni patron pofitè épi bon  nouvriyé. Anni gadé sa ka pasé dépi 28 jou, patron ek ouvriyé adan an zafè brikolaj olié yo négosié.

Pétet Lalin anvi di nou, an nou gadé épi anlot zié, pou lavi-nou pa ped sa ki ta nou pou bon, ek nou sa rivé rété sa nou yé.

Mé es nou sav sa nou yé ?

Partager cet article
Repost0
23 décembre 2010 4 23 /12 /décembre /2010 15:32

Gouvelman pa lé moun tjwé kochon bò kay-yo ankò. Odjis di sé la tradision, élivé an ti-kochon pour sa tjwé’y épi le vwazinaj lavèy-nwel. Sé sel jou i ka pé pran an sek épi tout vwazinaj-la, sé pa pèsonn ké opozé’y fè sa.
Antouléka, ni an moun man pa  sav si an mennen-vini oben an tè-rapòté, mé i di bien fò adan pli bel fransé’y:

– Ce concerrt de chorrale bovine, me perturrbe et surrtout me trraumatisme, je suis ici en France tout de même!

Sé ki moun-tala oubliyé, obensinon ka fè wol pa chonjé, ki jan isi ni kilti-yo, ek sé pa pou ayen yo ka di «ou chansé kon kochon lavèy-nwel».

Sa i pa sav la, sé ki tjwé kochon sé an moman bokantaj, partaj, liannaj épi le vwazinaj é si i pa sa konprann sa, i pé pati a lanaj.

Lè ou tjwé an kochon, sé pa pou mété’y adan konjélatè’w,  mé sé pou ou ba chak moun-ou an ti-tjilo viann a konpè’w ek an ti-liv bouden pou makoumè’w. Sé sa yo menm ka atann pou sa fè viann rousi-yo épi kisiswa an yanm sasa, an djanpal oben an bokodji.

Dot koté ni kodenn oben fwa-gra. Asiparé komkidiré, jan Matinik té ké dé sovaj barbar, ki pa konnet ayen pas chak lavèy-nwel, yo ka tjwé ti-kochon-yo. Mé es lè dot ka foulé lestonmak an zwa, yo ka palé di « gavé » kidonk oblijé pòw bet-la valé an chay kochoni pou fwa’y grosi, sé pa an méchansté ki non sa? Hon!

Yo jik lé fè moun isi adopté sa, pou yo pé di nou dikonplis.

Man pa janmen tann an jan Matinik alé wè la SPA pou sa, pas nou ka respekté tradision sé péyi-tala.

Poukisa atjelman ou oblijé alé labatwa (menmsi i départèmantal) pou sa tjwé an ti-kochon?

Afos jan isi malprop épi kochon telman, ki yo pa sav sa ki lapropté ek lijièn?

Antouléka Edjilbè ja ba mwen randévou pou nou débité Loransin. (Sé konsa i ka kriyé ti-kochon planch li-a). Dépi mwa’d janvié i genyen tibet-la, i bien nouri’y atjelman i bien bel i pa tro gra, i vayan. Sé pa pies kalté moun gouvelman ki ké di’y sa pou i fè isi atè Matinik. Dépi i lévé toupiti, i toujou konnet sa.

Lékos zoranj-li, grozèy-li ka tranpé dépi koumansman lanné-a pou fè chob-li.

Partager cet article
Repost0
8 décembre 2010 3 08 /12 /décembre /2010 13:58

Gwada-boy

 

Lé Gwada rivé anlè dénié mach podiom-lan , mé épi an zié bòy. Sé jwé Jamayik-la jwé an régé ki vèglé-yo. Lé Matinino té ja vèglé dépi o premié touw. Menm si lé Gwada vini bòy omwen  yo ja ni biyé-yo pou la GOAL CUP. Sé lé pli gro nasion foot-ball ki ka fidjiré pou la koup di mond.

Magré Polo té mété bon mizik Matinik an stad-la sé régé ki pasé douvan groka. Sé moun an ki té an tribin-an pa djè fè ka ni di Léroz, ni di toumblak, ni di mendé oben padjanbel. Sel bagay ki té an tet-yo (menmsi yo pa té ni loks) sé té régé.

Jamayik épi bon régé éliminé yo.

 

Mé adan konkou bel fanm, kandida Matinik rivé selman anpami lé 12 finalis. Sa méyé ki lanné pasé mé miss nou-an té lwen an rotji ajijéwè an lit. Es sé pas jan isi pa té sa téléfoné ?

Andidan lit-tala pou konkou bel fanm kisiswa « Miss France » oben « Miss Caraïbe», sé jenn fanm nou-an pa rive pasé. Anaïs konprann épi an mis korozin i té ké sa limen difé anlè moun, mé yo trouvé i pa ni asé belté.

Adan zafè konkou Miss-tala, sé konba pou pli bel fanm pa asou Lafrans. Jik ni dé éleksion yonn pou « Miss France », anlot pou « Miss Nationale ». Ni anlo bel fanm Matinik, mé poulemoman yo poko sav adan ki konkou pou yo alé. Ant Miss France, Miss Nationale, Miss Beauté Noire, Miss Caraïbe, yo poko rivé sav ki koté pou yo alé. Pétet jou ké fè malè ni « Miss bésé pantalon » ba sé jennjan-an pétet Matinik ké ni an chans.

 

Apré an simenn foot-ball, lé Matinino rivé aprann an ti-lison kréyol. : sé san ayen ki pa bon, voyié ou ni ti-koko pasé ou chatré, pito ou ni an zié bòy pasé ou aveg !

Partager cet article
Repost0
5 décembre 2010 7 05 /12 /décembre /2010 11:29

Matinino

 

I pati ! Foutbol-la démaré, mé an manniè tou fret. Bagay ki ba Polo bon chagren. Misié sé an chien-boul fini rivé . Mé sé pa ni an chiwawa, an ti-kanich oben an ti bouldog. Misié bat laradio, RFO kon radio Bwapatat, pou tout moun té sipòté lé Matinino. I mandé moun mété kò-yo an blé. Mé ni yonn ki di :

- An mapipi kon mwen, ou pran mwen pou an blé !

I mandé yonndé jennjan, es yo sav sa sa yé ki la DIGICEL CARIBEAN FOOT BALL CUP? 

Sé jenn manmay-la réponn :

- Pa rété la frew, palé nou di PSG oben l’OM, mé zafè Matinino’w la, fè an gran won !

Ou sé di pou le moman moun poko djè cho. Mé nou sipòtè lè étjip ka genyen.

Es foutbol sé anlè téren selman ?

La DIGICEL CARIBEAN FOOT BALL CUP, es sa pa té pou an gran fet kon kannaval ?

Tout péyi Lakarayib la épi touris, jounalis, si tout moun mobilizé, sa pé ba nou satis.

Sé lè pou nou montré manjé-nou (makadanm, kalalou, koubouyon…) sa nou enmen bwè, ronm-nou, ji-nou, dlo-koko nou épi tout akakwel-nou (filibo, tablet, lotjo épi karamel).

Ni anlo moun ki di, yo pé ké pran lapenn alé o stad, pas ké ni la TNT, é sa ké latélé. Polo jik atjelman ka vréyé flanm misié mandé :

-         Poutji pa ni « Ankòtitak » chanté-nowel pou montré moun Lagrinad ki manniè pou limen difé an stad-la ?

-         Poutji « Mazengwen » pa ka vini pou fè jan Gwadloup sav ki Matinino pa ka fè lafet ?

 

Sel bagay man ka swété, sé ki yo pa ni fè an salsa, i maté lé Matinino, mé ki tout jan Matinik plen stad-la pou bien montré sé touris-la ki footbol-la poko mò toutafetman.

 

Partager cet article
Repost0
24 novembre 2010 3 24 /11 /novembre /2010 17:53

Vizit aléliron

 

Sé pa nonm politik selman ka vini wè nou sé jou-tala pou pran titak soley. La simenn pasé Dominik ki té anvi anpil pen-robè, vini adan an lékol Lanmanten. I pofité wouvè kanpàn-li, menmsi si i di : sé pa pou sa man té la.

Kantapou Marilis, i vini tou, pas prézidan-an viré bay an tot.

Ni espowtif ki vini pran titak soley tou. Kontel Gael éti gran-maman’y toujou kriyé :

-         Monfi !

I pa ka rivé di mon fis. Maurenn vini tou, magré i fini trapé an tit chanpion dimond, i pa vini épi lépé’y. I vini dé lanmen balan.

Sé nonm politik la an gaway, pas yo pa sav sa pou fè épi an pati lajénes ki dan laviolans. Ni an mè ki di mwen :

-         Man jik pè fè an chanté nowel, pas lè sé manmay-la bwè yonndé chob, tet-yo ka foukan, i ka pati an dérivagans ! Epi sa ki pli red sé ki lajan-an pa djè fò. Poch-nou ka koulé laglas, nou débantjé kon dé kris anglé, lanjan an kout kon latjé krapo.

 

Kaz-Pilot té ni anlo lespwa, mé sanmdi oswè sa vini an lespwa mal papay. Yo té konprann yo té ké manjé sé foutbalè-a kon pwadou. Mé sa nou konstaté, sé ki Poissy, fè kon an pwa si, i ba yo mal-bouden. An menm balan-an sé travayè Leclerc-la té ni mal-tet épi an lagrev té ka kontinié pli red. Yo menm ki ka travay adan sipèwmawché-a, yo té ka kriyé, afos sé pri-a pa té ba pies toubannman. Sé pri-a té ka wosé aléliron.

 

Jid

Partager cet article
Repost0
17 novembre 2010 3 17 /11 /novembre /2010 12:17

Chanté-nowel kasé

 

Ni jenn ki ni asé épi zafè violans-la. Wonz novanm, lematen yonndé té ka chonjé lé zansien ki fè ladjè. Yo alé dépozé jeb anlè « Moniman lé mò », sé an estati pou tout solda ki ped ta-yo a ba Lafrans. Sé manniè pou moun chonjé tousa ki ansien-konbatan kisiswa sa ki té Verden, Dawdanel, oben Laljéri.

Dan laprémidi sé épi dansé, lajénes désidé « klaché » épi an gro model « Battle » (bateul. Yo désidé vréyé kò-yo monté.

Yo té ka chanté, mé pa an panyol. Antouléka, kou-tala ni moun jennenn Jennkarlos. Asiparé, organizatè’y la pa té ké ni dwa fè’y viré osi vit. Misié té ja filé lang-li asou anlot bel kou : fouyé lanmen’y an poch Matinitjé, sirtou fanm. I té bien préparé kou’y la, i té menm anonsé pri BCBa, a 35 éro, kidonk 10 éro mwen chè. Anlo moun té ja ni biyé-yo dan linò asou Domèn Sentoben. Sendika pofésionel espektak pa pran sa dou kon siro. Yo di’y :

-         Tjenbontiré, rété trantjil sé an rimed !

Yo alé wè Louijo épi yo di’y :

-         Pa ba JanPol ayen !

Misié té oblijé ranbousé pasé dé mil moun. Asiparé sal-la pa té fet pou risouvrè tousa moun ki té lé wè Jennkarlos. Misié ka éséyé alé « La Ferme Perine » mé dapré sa man tann, Djoni poko sav. I pa lé moun ka chanté pou déranjé sé bet-li a, sirtou sé makak la.

 

Andidan tout zafè-tala ni jenn ka di :

-         Manmay fok moli !

Pa koté Gwo-Mòn, yo té oblijé annilé an chanté-nowel. Yo té mandé chak moun pòté an bagay, épi pa bliyé kantik-yo. Eben, ni yonndé jénes ki obliyé kò-yo, kom yo pa ka maché san « gun-yo ». Yonn té mété fizi-a épi kantik la. Olié i té tiré kantik-li i tiré fizi-a ki tonbé ek blésé anlot jenn. An menm moman-an yo té ka chanté bienkonmifo :

-         Dans le calme de la nuit…..

Kout fizi-a pété bo !

Toutmoun pran lavol, pas yo pa lé chanté nowel dan laviolans. Jézi pa vini pou sa, mé pou pòté lapé

Partager cet article
Repost0
17 novembre 2010 3 17 /11 /novembre /2010 12:12

Matinik tjou-pou-tet

 

Pa ni an mwa, nou té ka vréyé bon labou, pas Jennkarlos té vini Matinik, pou té sa wè fanatik-li. Ében kou-tala, i pa vini Fodfrans, i monté pa dan Linò. Lé mami pé ké ni lapenn fè kar pou désann an vil. Kou-tala, ou sé di sa ki enmen misié pli chansé, pas biyé-a titak mwen chè, (i a 35 éro selman).

Simenn pasé sé té Jounen Entènasional Kréyol, é kon chak jou, man ka aprann an bagay nouvo. Man té ja tann dépi lontan, ki kréyol sé pa té an lang. Andidan ANTILLA, man wè an gran mè an komin ki lianné épi Lasoufriyè Sent-Lisi, ki pran bon fè épi Toma, té ka pousuiv jounal-la. An menm balan-an, man aprann ki adan komin Sentàn, sé té épi kréyol yo té ka bokanté épi sé lézot péyi-a. Yo jik mété atè, an Fédérasion Kolektivité Kréyolopal pou bokanté épi Karayib-la.

Man aprann, menm manniè té ni « fransé-bannann » éti moun ka fè kawo, atjelman i ni « kréyol ponm-tè ». Tout moun ka fè fot, ka fè sa yo lé, ka ékri’y an gou-yo, ka palé’y gro gra épi épé, pèsonn pa ka di ayen, yo pa ka fè lafet épi sa. Akondi Janklod Diverjé : « Lè ou piti, fout ou ka pran fè ». Lè ou sé an piti lang, an piti pep, an ti-zizin nasion ek an ti-gigin kilti : fout ou ka pran fè !

Chak bètafé ka kléré pou nam-li, an patjé parti politik ka fè sa yo pé pou yo douvan-douvan. Anni gadé Dominik (sé pa péyi-a ki an fas Gran-Riviè a, mé tala ki té prèmié minis-la) ében, i ka vini sé tan prochen an andidan an lékol pou i palé di an liv asou Sézè. Tousa fè ki magré Marni lajol dépi pasé karantan, i pres ped tout tet-li. Sé bien pou sa yo vréyé’y Kolson. Sé pa li selman ka di Matinik ka pati pa tet ek ka planté létjet. Ni moun ka di :

-        Ni lontan i ja tjou-pou-tet !

Partager cet article
Repost0
2 novembre 2010 2 02 /11 /novembre /2010 00:10

El Diablo » dit

Tout sé madanm-lan, ki té alé pa krey wè « El Diablo » laéwopò, té tou tris. Anlo dot, té kanmenm bien kontan, pas vandrèdi, té ni twa épizod an sel kou. Mé anlo ja ka mandé ki manniè yo ké fè lendi prochen, pas yo pé ké sa wè Anjel ankò.

Man konnet an madanm ki di mwen :

-                    Fout man té kontan lè isenlenp-la yo ka kriyé Marten-an, mò brilé.

Ni an mami (ki té pann an kou « El Diablo »), i mété gro pléré atè. Toupandan i té ka pléré mi sa ou té ka tann :

-                    Diablo viré doudou !

-                    Chéri doudou lanmou, pa pati !

Jik ni yonn, anpami sé tala ki té fè kar pou alé wè « El Diablo », ki mété kò’y ka chanté : « Magré lavi-a red, Diablo ka kité nou… ! »

Manzel konprann sé té kannaval. Ni an vwazin ki di’y :

-                    Pito ou chigné kon sa, alé liminé mari’w, i ké bien kontan !

Sé ki manzel pa té menm chonjé pou alé nétwayé tonm-li a. Sel bagay i té ka chonjé sé té « El Diablo ».

Pandan tan-an pri lésans-lan té ka rété menm manniè-a. Mé, pri gaz-la wosé épi an néro. Atjelman, lè nou lonjé an biyé 20 éro, yo pé ké rann-ou lanmonné ankò.

Moun éti ka atann bato touris té tou tris wikèn-la. Lè an bato désidé viré, sé alè-tala « Toma » wè pou té fè an won an Karayib-la. Sa oblijé sé bato-a fè anlot chimen anlè lanmè-a. Mové tan-an opozé anlo moun alé an senmitiè. Yo pa té pé penn ek nétwayé tonm-yo, pas Matinik té an nalert oranj. Ni an malpalan ki di :

-                    Tan-an ka pléré pas « El Diablo » dit. Vréman, vréman : diab-la ka bat latjé’y !

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens