Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
4 juin 2010 5 04 /06 /juin /2010 15:01

Pétrolet an vèdet

 

Sé jou-tala pétrolet Madinina an vèdet. Sé chofè-a pété lagrev pas ni trop jennjan ki ka simen vakabonajri abò. Pa ni sékirité, ek sel bagay ki rété-yo sé rété atè pou trouvé an solision. Yo mandé wosé salè-yo, mé patron-an di sa pa posib pas lantoupriz la an kaka-kok.

Bagay la ka vini ankò pli bandé chak jou ba tout moun. Jik lanati an banbanm. Anni gadé toupatou blan épi labrim-sab.

Zafè tan blan-tala pa ka anonsé bon bagay. Sé sa Odjis di, pas asou Trinité an gro kachalo tounen vant-blan lans Granjan. Es sé pas la ni trop gran jan ?

Si zot sav fè di mwen.

Odjis di tou :

-         Tan blan-tala épi chalè-tala, asiré sé pou di nou pengad périod siklòn-la ka vini a !

Tousa sé pou nou paré kò-nou épi tousa ki fo pou tan siklòn.

 

Gy Ano né an bon jou sé li sel anpami sé 5 kanton ki pasé flap, o prèmié touw. Lèrestan sé kandida a ka djoubaké toujou ; pou yo tousa red pas moun pa ka pran dlo mousach pou let ankò.

 

Se.Le. épi Klod lé préparé Lasanblé inik. Yonn lé plis lotolomi, lot la lé plis éli ; mé yo toulédé dakò pou prochen prézidan-an ni plis lajan pas sa pé ké rédi chez bò tab. Antouléka fok yo ké tonbé dakò, pas lè yo ké alé douvan Niko, la pé ké ni tjansé ni bégéyé.

Toupandan lajénes ka pran bon fè lé prézidan ka kontinié doubaké , mé es Matinik ka vansé ?

Ni an prézidan ki lé mandé gouvelman tousa i pé pou ni plis lotolomi. Magré pep la di i lé rété adan le 73, bien ocho dan bra Lafrans.

 

Partager cet article
Repost0
25 mai 2010 2 25 /05 /mai /2010 11:10

Lapannkot

 

Anlo mantou té ka fè zafè-yo an gou-yo pas la DSV mandé pa péché yo. Lé zotorité mandé pa manjé yo, pas yo té ka mò kon mouch. Tousa pa fè Ogisten ni cho ni fret. Dépi ti-bolonm i ni labitid alé dan mang-la.I alé kolé mantou’y kon i ni labitid. I jik di sé vétérinè-a, i pé montré-yo ki mangrov la pa ni ayen.

Antouléka, dimanch ek lend lapannkot sé an matoutou mantou i manjé. Kantapou Jistilien 22 mé i mandé yo libéré péyi-a épi klordékòn la yo mété an sé tè a. Misié alé wè Mouvman Entènasional pou la Réparasion (MIR) pou mandé yo mété a adan gran lis réparasion-an. Gas di :

-         Sa pa an revandikasion sérié !

Jistilien mandé’y :

-         Es ou ké goumen pou Leclerc, an boug ki sòti lotbodsay ek ki santi i pé vini fè an lajan Matinik, enstalé kò’y isi a. Misié wè lo vakabonajri-tala adan pri machandiz ki pli chè pasé Lafrans, i di :

-          - Man ké vini pou fè kon Laréyinion !

Es i ké sa pété bra sé gro-mòdan-an ka fè gou-yo épi lidé-yo ?

Es lésans la ké mwen chè ?

Asiparé LASARA pa ka fè moun péyé asé lajan lésans.

Ti-boutik man Mano-a pa ka rivé suiv, i pres fèmen pou bon.

Sa pa asiré, pas anlo moun ni labitid kouri an libsèvis, lè Leclerc ké vini es sa ké pli klè ? Si i bon  a wè’y !

 

 

 

Partager cet article
Repost0
14 mai 2010 5 14 /05 /mai /2010 20:30

RépaNasion

 

Jounal Jistis ni an bel laj.  Katrèvendizan pa kratrèvendijou. An bel montray fet mèkrèdi pou montré mannié jounal-la toujou djoubaté kon lenjistis. I jik mété déwò an liméwo espésial, pou fè nou sonjé ki komnis toujou goumen kon le gran kapital pou défann laklas ouvriyè. I ka fè pou nou pa janmen bliyé, dé brital nonm kon : Lamon, Diféal, Jil Monnro épi prèmié mapipi ki jik ped lavi’y : André Alikè.

 

Adan zafè sonjé-tala yonndé boug le MIR (Mouvman Entènasional pou la Réparasion) fè an Konvwa. Konvwa-a ka fèté dizan’y lanné-tala. Dépi sa ni moun ka maché dépi Sentàn jik Préchè éti yo pou rivé le 22 mé.

An tan an, sé té an sanblé neg pliziè Nasion. Jik jòdi ni pliziè neg ki pa toutafetman dakò épi-yo, asou réparasion-an. Ni moun ki lé yo réparé. Ni adan ki pa menm sav sa yo ni a réparé a.

Ni an boug ki jik di :

-         Sé moun an ki ka di yo kréyol-la, yo pa janmen fè ayen. Yo pa menm ni an lang éti yo ka respekté. Sel boug ki fè an bagay sé afritjen !

Ni anlot bien résouflé ki réponn :

-         Sel bagay man sav, sé ki sé yo menm ki vann zanset-mwen. Si pa té ni soutirè pa té ké vòlè !

Tann sa anlot di an manniè bien faché :

-         Sé lé blan ki vini chaché neg an Nafrik pou té fè yo planté kann !

 

Aprésa, yo rété an tjilomet ka maché ankò pli vit, épi an boug di épi an ti-vwa tou tris :

-         Ki tan jan Matinik ké mandé réparasion  pou lé Karayib yo ratibwazé ?

Adan tout zafè réparasion-tala es fok réparé kabech-nou, lespri-nou oben tjè-nou ?

Sé zot ki sav, « chak tet chak espri ". Antouléka pétet fok koumansé pa péyi-a ki otan krazé ki pabò Lafrik. Menmsi nou ka di neg kont neg, isi-a neg poko koupé tet dot neg kon pabò le Wannda.

Si nou atann anlè kisiswa réparasion nasion neg oben réparasion Matinik ki ni tout kalté nasion (neg, bétjé, kouli, siriyen, chinwa, épi kisasayésa mennen-vini) pétet akondi poveb la : « si ou atann anlè kannari belmè’w ou pé mò fen ».

 

Partager cet article
Repost0
14 mai 2010 5 14 /05 /mai /2010 20:27

Sann volkan

 

Ousédi sann volkan Lirland-la rivé jik isi-a pou opozé moun wè klè.

Lamèna blotjé dépi an simenn é nouvo direktè-a di sé lé kontraktjel ka anpéché’y wè klè.

Lé kontraktjel ki la dépi yonndé tan, pa pran sa. Déja yo pé pa achté ayen a krédi atjelmlan direktè a ka di sé fot yo si lopital la an défisi. Yo anni blotjé lantré a jik ni malad andidan ka sipòté-yo. Ni adan ki di yo pa ka manjé ayen, ni pran pies kaché si sé pa kontraktjel ki ba yo’y.

Direktè lopital-la ka kriyé anmwé pas talè lopital-la pé ké sa péyé lé titilè. Asiparé sé pasé 200 million yo ka ped jak jou lagrev. E yo ja an défisi.

Si sa kontinié, si yo pa trouvé an ti-lapot sòti, sé tout péyi-a ki ké tonbé malad. Pa ni opérasion, sof pou sa ki pé pati Anfrans.

Antouléka sè jou-tala fok pa tonbé malad pas Lamèna malad. Bagay la meg toubannman, jik pa koté Lagres yo ka pijé. Kon pawol la ka di : « lè bab kanmarad ou ka brilé fok wouzé ta’wé ».

 

Direktè Latriòm janbé pit yo té mandé mété dé personel ansanm, i pa rivé toutafetman. I mandé chanjé model établisman, mé Prézidan konsey Jénéral di i pa toutafetman dakò. Pas sé lé zéli ki pou koumandé. Akondi pawol, dé mal krab… zot ja sav. Pawol sal ka fè siwawa konmkwa, yo té lé fè’y pati pou mété anlot moun prézidan-an. Anfen, sé an sel alévini pawol fiel, kidonk ki pa dou kon miel ki ka simerjé.

 

I ja tan pou sann volkan-an viré pati, pas sé jou-tala lé zafè pa djè klè.

 

Anni gadé tout moun té konprann votman té fini. Sa ja viré pati pli red dan twa komin Ofanswa, Chelchè ek Loren. Gro dimanch lafet dé mè, sé élektè a ké ni a viré voté. Ja ni yonndé madanm ki ja di sa sé mantjé-yo respé. Yo pé ké alé pies koté.

Ou sé di nou ka sòti an sann pou tonbé dan difé.

 

Partager cet article
Repost0
3 mai 2010 1 03 /05 /mai /2010 01:41

Loto lakas


 

  

Dimanch pasé andidan kas lanmanten-an, gro difé pri ; mé sa ki té pli red la sé ki lé ponpié trapé gro anboutéyaj pou té rivé la, afos la té ni makrélè. Jik pa koté Twazilé moun wè lafimen-an.

Ni an nanplayé ka travay la SARA, i mandé lantoupriz la éti i ka travay la ki té pran fè. Lot jou sé té an magazen meb, kou-tala sé an kas éti té ké ni trop loto.

 

Ni an moun ki mandé es sé pa an loto boulé épi élektronik ki té ni selman dézan di désidé fini épi lavi-a ?

Pas tout moun bizwen loto, mé yo tout ka kritiké loto. Asiparé sé té an katkat ki trapé gropwel met-li. Boug-la té ka astiké’ydé fwa pa jou, épi lé dimanch bonmaten an midi kon oswè. I té toujou brosé kléré a vèglé’w. Epi i ka wè yo anni ladjé’y kon an patjé rad sal. Kom i té plen élektronik, i désidé fè an kout siwkui, sa fè i pri difé. Mé lé badjolè, lé makrel ek lé malpalan vini mété an ti-priz adan lafimen vapè pawol yo.

-         Ni yonn ki di sé an bou ki té fè an goch anlè madanm-li épi fanm kanmarad-li ; loto a pa té lé démaré ek difé pri adan’y.

-         Jik ni moun ki di sé met kas la ki té lé lisansié an militan sendikal ;

-         Patron kas la di sé lé jalou kaka ki té ké fè sa. I jik filmé an moun an kardè avan difé a.

 

Anfen chak moun ba ti-kout lakol li pou éséyé kolé dé mo. Adan tout vakabonajri-tala ponpié pa té ni dlo é la pa té nib ouch ensandi nonpli.

 

Lanméri Lanmanten ka lavé lanmen’y, é lé sendik ki sé pa yo ki reskonsab pou mété bouch ensandi.

Lè ou sé an vié loto ki atéri lakas, fout ou ka pran fè !

Partager cet article
Repost0
26 avril 2010 1 26 /04 /avril /2010 18:41

Ja ni dézan

 

Anlo moun pétet pa wè sa, mé dépi jédi asou Matinik té ni an vwel tristes. Sa ki lévé zié-yo anlè, dwè wè an lakansiel won alantou soley-la.

 

Es sé té an ti-sin  pou Emé té di nou pa bliyé’y ?

Antouléka défilé-a pa té djè ni anlo moun. I jik pati an rita (yo té ka atann Se.Le ki té tibren fatidjé) Rémon, nouvo mè Foyal ba dépaw la a yuitè é dimi. Yonndé militan PPM té la mé man pa djè wè moun dot parti.

Lè nou té ka di Sézè sé ta-nou, pou té mété an ti-jeb bay apenn an senkantèn moun pou té akonpayé kortej la épi balizié an lanmen-yo.

 

Lavil Foyal mété an séri manifestasion pou viré dékouvè dot gran neg kon Emé Sézè. Kontel Fanon, Mona, Félis Ebwé, é menm an gran madanm téyat Jèni (sé pa mè Mòn wouj la) mé Jèni Alfa.

 

Man pa sav si sé pas Mémé té tris oben si sé té an bénédiksion, mé pandan tout défilé a, lapli a fifiné dépi kwazè Lamèna jikatan yo rivé Lajwayo.

 

Erezdibonnè, latélé montré nou dé bel dokimantè. Mé fout Kristo fò !

Sa ki pa konnet misié ni ka mandé Janklod. An boug ki té ka pasé tan’y dan an verjé pabò Ositron. Sé bien pou sa yo kriyé’y Diverjé.

Padan dézè san rété, misié ba nou pawol Emé Sézè toutan silans.

Mèsi Janklod ! Dé moman konsa té pou ka pasé pli souvan latélé pou nou kontinié konnet grandè, lajé ek profondè Neg Fondamantal-tala yo kriyé : Emé Sézè.

Partager cet article
Repost0
16 avril 2010 5 16 /04 /avril /2010 19:39

Mè foyal, sa cho !

 

Rémon, di ba Ogisten :

-         Man ka kité lari Senlwi pou man alé pran sentiron-mwen!

Serjo té la, mé i di tout moun kriyé’y Se.Le, pas atjelman i prézidan laréjion. I té vini ba Rémon, ki mè doublevé doublevé, yonndé ti endik.

Kidonk dépi mèkrèdi pasé Foyal ni anlot mè. Ansiè mè-a chapé lapo’y pa koté « Plateau Roy ». Kantapou Karin i té ja Roy Kami’y atjelman i prézidan Komité Touristik Matinik.

I té an bè’y, pas ni pasé dizan sé an sa I ka travay.

 

Andidan diskouw li a Rémon déklaré :

-         Dépi man trapé la « lumière » man ké kontinié fè lé chantié vansé !

Fok di dépi yonndé tan, tibren chantié té doubout ka gadé mas pasé apré kannaval fini.

 

Rémon di tou fò pou tout moun tann :

-         Pé ké ni chanboulman, ni pies boulves mé fok tout moun mété kò-yo an travay !

 

Ni yonndé ki té an manniè antravè, yo pa djè kontan sa pas a pé déranjé zafè-yo.

Akondi chanté a : « Lè dé doudou bek an bek anlè ban Foyal, yo bien manfou pa mal ki malpalan wè yo… »

Mé Rémon pa fouben pas i sav ki sé li a laba. Sé li ki ka tjenbé pwel la é i sav sa cho. Lè Serjo té di’y an jou :

-         Rémon sa cho toubannman !

I té réponn li :

- Pa otjipé’y, ou ni tibren lafiev, sa ké pasé !

Atjelman, lè ti-yich li a ba Serjo Sentiron-an pou i té rimet li. Serjo di’y an zorèy :

 - Pran kouraj pouw pa pran kouri, pas sa mè Foyal, sa cho!

 

 

Partager cet article
Repost0
4 avril 2010 7 04 /04 /avril /2010 19:32

An lot mal krab

 

Klod montré kò’y lis épi Se.Le, pas pou lentérè Matinik, i pa anvi pran konba épi pèsonn. An plis di sa, an dènié touw pit la, i té vréyé Madlèn ki janbé pit dépi o premié kout zépon. Konba a té tro cho ant dé kok la. Sa tro danjéré an péyi-a pou kontinié konba kok.

 

Eleksion fini, pep la chwézi, atjelman fok tout moun mété kò-yo an travay.

Bata pres ped 85 anplwa.

Pabò Lamèna, kontraktiel ka wouklé pas yo pa a labri.

Kantapou Konsèy Jénéral épi Réjional yo poko sav asou ki branch yo ké pozé. Lé travayè fè an gran konsit pou yo konnet divini-yo. Se.Le di moun pé ké trapé biyé palapenn-yo, mé sa sé pawol an tan konflérans. Nou tout sav an tan konflérans ka ni bel pomes. Délè yo ka jik pomet ou pon an ek lariviè a ké vini apré.

 

Atjelman moun lé wè pou yo kwè. Anni gadé pa menm rété pam pou alé légliz. Tout pié pam ka mò, alow sé sa ki an fal ou ki ta’w.

 

Menm krab isi, moun pa ka trouvé yo an gou-yo. Oben yo tro piti, obensinon yo tro chè. Jan Matinik simié krab Madagaska. Dapré sa yo di, i ni plis lachè ek i pli bon.

Se.Le té oblijé fè an ti-won dan linò atlantik pabò Marigo, Baspwent, Robè ek Sent-Mari. I di i pa ka pomet Laréjion ké endé tout moun mé i ké fè sa i pé. I jik di kon prézidan-an ki té la avan an :

-         Laréjion sé pa an GAB kidonk pé ké distribiyé biyé.

Antouléka, sé mè a fè’y bien konprann ki linò atlantik ja soufè trop é fo pa yo oubliyé-yo. Se.Le pofité ba chak moun yonndé krab pou fè matoutou-yo pou Pak.

 

Lè nou ka gadé bien moun isi ka fè krab. Tout krab la pres mò an bari a.

 

Partager cet article
Repost0
4 avril 2010 7 04 /04 /avril /2010 19:27

Dé mal krab

 

Adan zafè tout lo éleksion-tala, sa fè anlo bri an tet moun mé osi an tet krab. Epi gro mizik wopawlè épi kisasayésa, ni krab ki jik vini soud.

Sa nou pé di sé ki sé tan-tala sa pa djè bel pou-yo. Apré ratiè, bégon, bri ek brigandaj ni yonndé krab ki ped tet-yo. Yo di sé fot bon tjè’y ki fè i pa ni tet, mé kanmenm kanmenm !

 

Apré konba kok réjional la, sa nou konstaté an périod-tala, sé ki dé mal krab pa ka rété adan an menm tou. Ni an vié krab jòn ki ja ni an laj ki désidé ladjé mòdan’y ek chapé lapo’y anlot koté.

Pandan tan an, ni an jenn mal krab ki sòti pa koté an mang Foyal pou chapé monté Plato Roy.

 

Apré sé dèyè konba ki ni konba. Ni yonn ki pété pa koté Lanmanten.

Alfred épi Piè ni an ti-kochon ka nouri. Yo pa konté atann jik an désanm, kom pak pa lwen, yo désidé wè mwa prochen pou wè ki manniè krab-la ka dékalé.

RBP (Radio Bwa Patat) di sé pétet an pwason davril.

 

Adan zafè goumen-tala, tout simenn an, taksi ka mawon pas kolbògò ka kontrolé-yo aléliron.

 

Serjo kité plas mè Foyal pas atjelman i prézidan. Adan dènié konsèy minisipal jédi a, i mandé yo kriyé’y a partir di atjelman : Se Le. I palé pies kalté moun fè pies lafet épi’y. I kité plas ba Rémon. Sé li ki ni laklé Foyal. Es atjelman moun ké vini kon yo lé pou fè vakabonajri ?

Es moun éti té ka péyé gro konsa lenpo ké déviré désann ?

 

Epi nouvo prézidan an, tout  krab déwò sé jou-tala. Yo ka chaché trapé an pat krab pas Se Le té ponmet 5000 anplwa, kidonk bon pat krab pou moun pé sisé.

Apenn i enstalé, i ja ni an lis chomè ki ja ka di :

-         Nou pa li lentansion, yo fè-nou pran dlo mousach pou let !

 

An périod-tala lè ou sé an krab, fout ou ka pran fè !

Partager cet article
Repost0
27 mars 2010 6 27 /03 /mars /2010 10:07

Kok pli jenn

 

Adan konba kok dimanch la, ou sé di sé pi jenn kok la ki  fè pli bel kout zépon. Ni anlè yo té kant é kant mé kok Foyal la trapé an ankourajman ki vréyé’y douvan.

Jan Foyal di lè a rivé pou kok yo a, an jenn gwosiwo monté pa asou an kan poul ki Plato Roy. Lè i ké chanté kokiyoko :

-         Es lékolomi ké trapé sen mil grenn mayi pou’y i manjé ?

 

Dimanch oswè té ni gran vidé Foyal. Té ni an bwabwa, sé té an vié goril chaben. Yo di’y viré monté dan lisid. Asiparé yo ba’y an matla, es sé pou’y pozé kò’y ?

Antouléka monboug té ja di i pa té lé chayé dlo an panyen ba pèsonn. I ka kité plas pou lajénes. Mé es sé pa vié jes mal dégajé ?

 

Elektè pa kouté tout mé, yo fè sa yo té lé. Yo désidé chanjé. Elektè désidé tjuiyi an letchi, mi pas dapré yo sa ké anpéché yo mò fen.

Katblé-yo pa rété krédi.

Yo pa sa péyé loyé kay-yo.

Labank ja vréyé let pou di yo pa rété lajan lenpo. Yo ka mandé yo réglé kisiswa Taks abitasion, Taks fonsié… Atjelman nou « Ansanm pou an Matinik nouvel » mé es lalin la vréman nouvel ?

Es nou pé ké sòti an sann pou tonbé dan difé ?

 

Pep la chwézi an chanjman adan an péyi ki an banbanm. Asiparé sé palakoz Chaben ki fè si ni tousa chomaj. Atjelman i pa la ankò an tet Laréjion, chomaj la ké bésé épi lajénes ké ni travay, pétet yo pé ké ba lari chenn épi fimen zeb.

Si i bon nou a wèy !

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens