Wawet yo oben wawet nou ? D épi yonndé tan, wawet ka fè siwawa asou plaj lisid ek linò atlantik. Man konnet pliziè vakansié ki pofité alé ayè (lè yo té pé) mé sa ki pé pa ka vréyé bon labou. Kontel sé jan Diaman-an, misié limè an premié, vréyé an anmwé...
Maria Maria fè moun annilé tout penteng lafen simenn an. Ni anlo moun anrajé pas yo pa té lé kwè vakans la té dit. Dépi vandrèdi koté midi yo déklanché « alert oranj ». Ni an boug man konnet ki pa djè enmen fè lafet, mi sa i di mwen : - Zoranj-tala, i...
2012 : An lanné nef Démil wonz fèmen lapot-li asou an mond éti kriz ka pran tout moun. Asiré lanné-tala pa té djè bon, padavwa ni malpalan ki di : - Sé pas Sarko té la épi Kar la ! Ou sé di sa pa djè pòté nou chans, sé lè ni plis anboutéyaj kar Mozayik...
Kod jéyan N i an boug, dépi té ni moun ka bétizé, i té ka pran potplim-li. Man pé asiré zot sé pa pou karésé moun. Okontrè misié té pito ka déplimen moun. I pran potplim-li pou fè let alé kon viré. I vréyé an prèmié ba Siga, nostrom té ké di dan an sanblé...
Sòti an sann…. Adjilbè di sé jou-tala, i pa djè ni chans. An plen mwa mé gro lapli ka dékalé jaden’y. Misié ki ni labitid fè kann pèd rékot li, pas pa ni asé soley. Misié pa djè enmen zafè périod politik la pies toubannman. Ni dé simenn i konprann i té...
Nicole CAGE « D’îles je suis suivi de Où irait mon cri ? Nicole Cage nous propose son cri pour réaffirmer son origine. Beaucoup semblent oublier que celle qui nous livre ce nouveau recueil a déjà été récompensée plusieurs fois à l’extérieur, rappelons...
Nicole CAGE « D’îles je suis suivi de Où irait mon cri ? Nicole Cage nous propose son cri pour réaffirmer son origine. Beaucoup semblent oublier que celle qui nous livre ce nouveau recueil a déjà été récompensée plusieurs fois à l’extérieur, rappelons...
Ako Mapipi Omaren ni bon maren, sé sa 28èm tour yol Matinik la ka montré nou. Jan Omaren montré moun sé pa selman Ofanswa ek Robè ki ni bon yolè. Sé moun Omaren an fè moun sav ki sé pa pou ayen yo ni pi gran marina Matinik. Lè man di an boug sé « Brasserie...
Chadron mawon Magré sézon chadron an poko wouvè, ni anlo moun ki ja ka manjé tet chadron. Adjilbè di mwen : - Si pa té ni soutirè pa té ké ni vòlè ! Misié té lé di mwen, si pa té ni moun ka mandé chadron lè lapech poko wouvè, pa té ké ni tet chadron mawon....
KREYOLAD 445 An sel……. Nou té ja konnet an 2011 an brital kankan ek bon goumen asou : an sel artik. 73 épi 74. Asiparé sé jou-tala ni gro konba ka paré, é sa ka vini cho toubannman pou an sel dat. Gouvelman lè i voté 73, i té di sé té pou 2014. Atjelman...
An sel bagaj Dépi koumansman mwa désanm lan, yen ki vié nouvel ka fè siwawa an péyi a. Anlo moun ni la kakarel pas yo pè dat an mwa désanm lan. Asiparé lafen dimond pou rivé. Ni sa ka palé di le 12 ni dot ka di kou koupé sé le 21. Adjilbè pa mélé i paré...
Gardèn…… Atjelman nwel pran anlot kanman. Chanté nwel ka vini ra pas épi lakriz sa vini an biznes. Zafè chak moun té ka pòté an chob, an janbon, yonndé paté épi kisasayésa, sa fini net. Nwel jòdi sé gardèn. Adan gardèn lan, dabòpouyonn sé bien gadé pri...
Konkouw trafitjé.. Kisiswa konkouw la, toujou ni bougonnen. Sé bien pou sa Alténò di i pa ka alé chanté ankò. Ja ni dizan i ka alé, chak lè a sé an pri dankourajman i ka trapé. Kou-tala i dékourajé menm. I alé Konkouw la chanson kréyol Trinité, madanm...
I pres rivé. Cela fait 7 ans déjà que plusieurs lecteurs m’avaient suggéré une compilation des Kréyolad pour en faire un petit livre. Ce fut un long périple, un chimen chien, pour aboutir enfin à une auto-publication. Cette décision s’est imposée comme...
Wawet fol Dépi dé jou, alantou Matinik, nou ka wè an tach mawon anlè lanmè-a. Sé pa an roujè sadin, ni an tach pwason, mé wawet ka kouri an déwò kon asou sé plaj la. Sa ki pli red la, sé lodè a, sa ka pit. Ni vakansié ka vréyé bon labou sirtou pa koté...
Kréyolad 284 Ou pa ka sav Boudoum : épi an « Asipipi » labann a Pipo, Joslin, Joj, Jakob épi Janklod mété tout moun dakò. Kisiswa lé swasanntrèzis, ki di : - Ni trantan nou ka pran médikaman-tala é sa toujou ba nou bon soulajman ! Kantapou lé swasannkatòzis,...
Koulirou kon …kann Sé jou-tala tousa moun pé di’w sé ki ni pwason kon koulirou. Ni an lo moun ki kontan toubannman, pas yo ka manjé koulirou an tout kalté sos : blaf, koubouyon, dob, griyé, oben an marinad. Ni an ti-pawol ka di : « lanmò brigo ka ranjé...
Karenm mouyé D épi jédi, siel la krévé anlè Matinik, es sé pas prézidant té batizé « Ven dan vwel » épi diven ? Ousédi sa pa djé pòté Erik chans. Misié mété diven dan vwel mé si i té mété van, asiré i té ké rivé pli douvan. Pétet menm i té ké rivé ansanm...
Karenm K arenm lan koumansé aprè mèkrèdi lésann. Tan an pa ka montré nou sa toutafetman, menmsi nou ka wè yonndé piébwa brilé anlè kot karayib la. Lapli a pran lanmen ; ousédi menm lamétéwo konnet lakriz. Odjis ka vréyé pié, es sé pas i ni mouchas an...
Sa ka mousé Pa koté Lanmanten, sa ka mousé bon mousé. Sé pa ni pou Alfred Sino ki za fè moun rayi’y. Sé pa ni pou ti-Piè ajijéwè David oben Joset. Non sé pa sa. Sé pa koté Palmis ni an zafè mous ka volé tout lajounen. Ni Adjoufin ki di : - Sé fant zotèy...
21 désanm 2012 Anlo moun pè le 21 désanm 2012 pas yo anonsé lafen di mond. Kouman sa pou fet ? Ni ki di an gwo planet ké bité anlè latè ek sa ké fè an gran boulves. Ké ni tsunami, volkan ké pété kidonk jan Senpiè ek dan linò pa alabri. Lamontàn Voklen...
Nou ansablé V iktoren ni an sel mo an bouch-li sé jou-tala sé : - Ansablé Fo pa zot kwè misié sé an Sablé, pies pa. Mé man pé ké di non’y pou man pa trapé dézagréman. Misié ki péchèGran-Riviè té tou kontan lè yo té ka konstrui por la. Mé dépi sa por la...
KREYOLAD 285 Pwason pwazon Péchè Matinik ké ni pou ay chaché anlot travay pou fè, magré chomaj la. Mari pa kontan é Rèné anrajé kon an kong pas lé Zafer maritim di pwason Fodfrans pwézonnen, san di egzaktiman koté. Es pwason ki an labé a pa ka alé Lanmanten...
Simenn chajé Toupandan nou ka chonjé an ti-pawol Mona : « Ti-chimen-an yo ka kriyé lanmò-a, piti piti piti, nou tout la ké pasé… ». Lanmò ni labitid vini, lè i anvi, lè nou pa ka atann-li, ek lè nou pa ka antann-nou. Mé fout sa red, lè ich- nou ka tjwé...
Wawet anfanngas Manmay lakot karayib dépi Préchè jik Ansdawlè té bien kontan wawet la ki té rété an déwò a. An plis di sa, ou sé di sa mennen koulirou a vini. Sé pa kanno yo maré pak padan pliziè fwa. Fok di tou, yo té bien manfoupamal zafè plaj Diaman...