Overblog Tous les blogs Top blogs Littérature, BD & Poésie
Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
MENU
9 novembre 2009 1 09 /11 /novembre /2009 10:59

KREYOLAD 289

 

An bel dat, 28 oktob


 An bel simenn koumansé. Tala éti ki ni JOUNEN ENTENASIONAL KREYOL. Dépi 81 an krèy moun kréolopal désidé pabò Sent-Lisi, mété an jounen pou gloriyé kréyol la. Premié péyi ki pran sa o sérié sé Dominik ki mété 28 oktob, Jounen entènasional kréyol. Jou-tala ka ni anlo bagay ka fet alantou lang la, pou vréyé’y douvan. Sa bien.

Katjil ka fet avan lapèy, pétet fok nou mandé kò-nou :

Es sé an sel jou pou nou chonjé lang la ?

An ti pawol ka di : « bef toujou bizwen latjé’y pou kouri dèyè mouch ! »

Es nou pa ka palé, manjé ek viv kréyol touléjou ?

Tala sé an lot trablati.

Es fok pa asepté alphabetizé an kréyol, pou nou pa fè bétiz, oben di bétiz (kon Jid)?

 

Antouléka dépi 2004, ANTILLA ka permet moun chak simenn li an ti-paj kréyol. Man ka pofité di-yo mèsi. Sé pa anlo, mé sé an patjé lè’w gadé lektè jounal la ja li an liv 289 paj an pliziè kou. Akondi pawol la sé : ti-kou long diré. Si ou bwè tout an boutèy ronm ou pé boulé lamenm.

 

Man ka pofité simenn-tala pou voyé an bel woulo bravo ba GEREC ki dépi pasé trant lanné, ka djoubaté pou kréyol vansé. Sa pa fasil mété douvan an lang éti yo té défann ou palé’y.  Ni moun ki jik pran an wonn bwa pas yo palé lang la adan an lakou lékol, lésision oben kay an granjan.

 

Manmay Trinité épi Bannzil kréyol, dan an sel Rabouraj ka fè dikté kréyol.

Jòdijou nou ka koumansé aprann li lékol bien malman, pas i fakiltatif. Mé lot lang la (palé pa nonmen non’y pou man pé rivé an ti fran, sé tout). Dépi latit jik linivèsité yo ka dékatiyé’y, ka matjé’y,  i sé akondi an matjè man konnet : « la bel lang diplomatik ki dé choz otan romantik ke kabalistik ; pito ke resté dan en kréyol kom un sirik ka fé sik an en vié tol plastik ».

 

Kréyol ka fè ti-pa mé i pa ka rété siwplas. I ké pran balan lè tout jan kréyol ké asepté belté’y, potalans li ek nésésité’y pou lékilib nou. Jou nou ké konprann nou ni chans ni dé lang, kon dé pié. Nou pé ké maché brété ankò, nou pé ké dé isbenbot,  mé nou ké kouri pasé Isenn Bolt.

 

Atjelman asou nich twel la nou ni konmen sit pou aprannn palé’y, li’y ek enmen’y sé kontel : Capescréole, Potomitan, Montray, Alabowdaj, Gensdelacaraibe, Kapistrel, Volcréole, Bannzilkréyol, Meetaw épi kisasayésa.

Woulo ba tout sé manmay-tala ka woulé pou kréyol pa fet yen ki pou jouré mé pou konstui moun ek rann-yo solid kon dé bwa mondong.

 

Partager cet article
Repost0
9 novembre 2009 1 09 /11 /novembre /2009 10:59

 

 

An bel dat, 28 oktob


 An bel simenn koumansé. Tala éti ki ni JOUNEN ENTENASIONAL KREYOL. Dépi 81 an krèy moun kréolopal désidé pabò Sent-Lisi, mété an jounen pou gloriyé kréyol la. Premié péyi ki pran sa o sérié sé Dominik ki mété 28 oktob, Jounen entènasional kréyol. Jou-tala ka ni anlo bagay ka fet alantou lang la, pou vréyé’y douvan. Sa bien.

Katjil ka fet avan lapèy, pétet fok nou mandé kò-nou :

Es sé an sel jou pou nou chonjé lang la ?

An ti pawol ka di : « bef toujou bizwen latjé’y pou kouri dèyè mouch ! »

Es nou pa ka palé, manjé ek viv kréyol touléjou ?

Tala sé an lot trablati.

Es fok pa asepté alphabetizé an kréyol, pou nou pa fè bétiz, oben di bétiz (kon Jid)?

 

Antouléka dépi 2004, ANTILLA ka permet moun chak simenn li an ti-paj kréyol. Man ka pofité di-yo mèsi. Sé pa anlo, mé sé an patjé lè’w gadé lektè jounal la ja li an liv 289 paj an pliziè kou. Akondi pawol la sé : ti-kou long diré. Si ou bwè tout an boutèy ronm ou pé boulé lamenm.

 

Man ka pofité simenn-tala pou voyé an bel woulo bravo ba GEREC ki dépi pasé trant lanné, ka djoubaté pou kréyol vansé. Sa pa fasil mété douvan an lang éti yo té défann ou palé’y.  Ni moun ki jik pran an wonn bwa pas yo palé lang la adan an lakou lékol, lésision oben kay an granjan.

 

Manmay Trinité épi Bannzil kréyol, dan an sel Rabouraj ka fè dikté kréyol.

Jòdijou nou ka koumansé aprann li lékol bien malman, pas i fakiltatif. Mé lot lang la (palé pa nonmen non’y pou man pé rivé an ti fran, sé tout). Dépi latit jik linivèsité yo ka dékatiyé’y, ka matjé’y,  i sé akondi an matjè man konnet : « la bel lang diplomatik ki dé choz otan romantik ke kabalistik ; pito ke resté dan en kréyol kom un sirik ka fé sik an en vié tol plastik ».

 

Kréyol ka fè ti-pa mé i pa ka rété siwplas. I ké pran balan lè tout jan kréyol ké asepté belté’y, potalans li ek nésésité’y pou lékilib nou. Jou nou ké konprann nou ni chans ni dé lang, kon dé pié. Nou pé ké maché brété ankò, nou pé ké dé isbenbot,  mé nou ké kouri pasé Isenn Bolt.

 

Atjelman asou nich twel la nou ni konmen sit pou aprannn palé’y, li’y ek enmen’y sé kontel : Capescréole, Potomitan, Montray, Alabowdaj, Gensdelacaraibe, Kapistrel, Volcréole, Bannzilkréyol, Meetaw épi kisasayésa.

Woulo ba tout sé manmay-tala ka woulé pou kréyol pa fet yen ki pou jouré mé pou konstui moun ek rann-yo solid kon dé bwa mondong.

 

Partager cet article
Repost0
9 novembre 2009 1 09 /11 /novembre /2009 10:58

KREYOLAD 290

 

Lè ou piti

 

« Lè ou piti fout ou ka pran fè », akondi Janklod, an boug ka rété pabò verjé a ; sé bien pou sa yo kriyé’y Janklod Diverjé.

Lè’w piti, menmsi ou rété pasé karannsenkan asou an tè ; menmsi an lwa ka ba’w dwa, apré trantan pou ou réklamé’y pou ta’w ; lè sé an tè bétjé éti ki di sé ta’y, ou pa oblijé ni pies chans. Selman si dot moun solid mété kò-yo pou kolé tet épi’w.

Sé sa ki rivé Bélo éti asou an tè pasé karantan. An bétjé té ba’y lod an tan an, mé jénérasion bétjé-tala di’y konsa :

-         Si ou pa ni papié, ou pé pati pa pié ! Pétet menm épi an pié douvan !

Jòdijou, an ti-yich trouvé yo malmennen bétjé trop an févriyé démil nef. I di’y konsa :

-         Pis zot lé fè an péyi nef, ba mwen laktè’w ! Sinon ou ké péyé an loyé nef !

Bélo pa ni papié, lajistis tonbé an zo’y. Labank ja jik blotjé kont-li, pas bétjé sav ki manniè pou ranmasé lajan yo ka dwé yo.

 

Lè’w piti épi ou ka travay Kolson, lè ou mandé pou travay an manniè pli korek, kontel, pa mété dis moun adan an chanm ka pran kat malad ; yo ka pran’w pou an boug fou. Mé afos afos baré, sé grévis la fini pa trouvé an solision.

 

Lè’w piti épi ou pa ni lajan pou genyen an loto, ou oblijé pran’y a pié. Sé bien sa ka rivé tout jan Fodfrans éti ki ni labitid pran MOZAIK.

Lè ou sé an piti transpòtè, kidonk an soutrétan, ou pé vini an soutirè pas ou ka trapé yen ki lanmonné kod.

 

Mé lè ou adan an piti komin épi ou désidé baré lawout, yo ka trouvé an solision lamenm. Sé bien sa ki rivé dan linò lendi. Lè Lépin mété an traktè lakomin la an mitan lari a,  dwet douvan an lizin limiè, yo trouvé an solision lamenm. Yo ba L’EDF lotorizasion agrandi, mé li ki mè i pa ni lod pou an tè éti i pou fè kay ba méléré. Tout la senn jounen moun ka défilé pou yo mandé’y an pal adan zafè kay-la. Tout jenn manmay lé pran kay-yo, pas lè yo bò kay manman-yo, sé zot premié ka di :

-         Fout zo fenyan an !

Sé menm zafè piti a, lè ou piti fout ou ka pran fè.

Partager cet article
Repost0
6 novembre 2009 5 06 /11 /novembre /2009 09:55

KREYOLAD 288

 

Lajan ra

 

Dokè ki ni labitid atann lafen lanné pou blotjé pow la, pa rivé tjenbé jik désanm. Yo baré pas ni an pati dokè ka fè menm travay la, mé yo pa ka genyen menm lajan an.

 

Lamèna, anplwayé kontraktiel tou,  pa rivé tjenbé. Yo blotjé pou mandé pos an plis. Ladministrasion di pa ni lajan, mé afos afos, yo rivé trouvé pou déblotjé dis pos.

 

Ni an sendika ki vini épi gro ma pou mandé sé mè a péyé désan éro  yo pa ka tann mach :

-         Sé mè a siyé, yo ni ka péyé !

Mé es ou pé péyé san lajan ?

 

Rémon fè kriyé tout sé mè a o kolié, pou rivé trouvé an solision. Ni mè ki jik di :

-          Nou poko sav ki manniè nou ké péyé lé zanplwayé lanméri an mwa désann la  !

Si pa ni lajan lafen lanné ki manniè moun ké rivé genyen chanpàn, fwagra, dend épi dot kochoni ankò !

 

 Pétet moun ké oblijé fè kon avan. Ni plis solidarité épi viré anlè la tradision. Pa ni lajan, sé yen ki sa ou ka tann. Lè’w ni yonn dé éro an lanmen’w,  avan i révé i ja fini. Sé an lajan létè ki fa fiap an lanmen’w kon létè. Jan pabò Lafrans mandé pou yo voté an janvié. Yo monté an kolektif DOM pou yo sa voté pou 74 oben 73 an 2010. Ni yonn ki di Matinik ni tranblann tè, é nou lé partisipé tou adan divini péyi a. Sé jou-tala, matinitjé péyi épi matinitjé fransé ka babiyé. La lwa ka di sé jan éti ka viv an péyi a ki pou voté ; pas sé yo ki matinitjé.

Poblem la sé ki ni an lo jan isi ki pli fransé ki yo matinitjé.

 

Partager cet article
Repost0
21 octobre 2009 3 21 /10 /octobre /2009 17:58

Ban mwen di zot sa, mi an baB

 

 An mové nouvel ba mizik     la Anatol

 

   Rédi kanno’y, ek i pati an péyi san chapo,

 

    Epi i plonjé nou dan nwèsè la tristEs.

 

      Lavini ki té ja douvan, ralé’w ek i ba rel do lavi mizik Matinikk, an vié kwak kLarinet.

 

Barel, fè ki an jou, nou pa fè kon ti-koko

                             , jwé mizki Porto-Rico

                             , jwé mizik étranjé

                               épi pa chonjé

                               ta Matinik.

 

Barel, mèsi pou tou sa’w fè pou klarinet jwé adan lafet san fè lafet

 

Barel, mèsi pou tou sa’w fè pou mizik Matinik pa an bililik.

 

 

 

Partager cet article
Repost0
20 octobre 2009 2 20 /10 /octobre /2009 01:12

Bel poveb kréyol 73

 

Fout sa vré « lajistis pa toujou jis » mé « sé pa janmen tas félé ki ka kasé »

Partager cet article
Repost0
20 octobre 2009 2 20 /10 /octobre /2009 00:59

KREYOLAD 287

 

Nou ka tonbé !

 

Sé jou-tala, ou sé di nou ka tonbé bien ba, an manniè tjoupoutet. Lot jou an ti-fi koki zié an tibolonm, atjelman sé an boug ki asazinen madanm li avan I pann kò’y. Madanm la té lé chanjé lavi, i té bizwen yonn dé bo. Boug-la pa konprann i pa pran sa, i bay dé bal.

Ildèvè ki fini sòti lot péyi, tou abazoudi. Misié fini rantré pou dapré’y pasé an ti laritret trankil lecha, épi i ka tann tou sa. I jik mandé mwen :

-         Es sé pa dan an péyi lotbò éti boug ka fè sa yo anvi épi fanm man yé ? Man di misié :

-         Sé bien Matinik ou yé !

Sé pa Matinik la ou té kité a ni pasé trantan. An tan-tala té ni plis respé menm si boug té ka pran koutla-yo tou. Jòdijou Fanm pa ka rété pran kou ankò, sa fini ! Kou pa soup !

Misié di-mwen :

-         Man ka viré pati, man té konprann ki sé la man té yé a ki té cho, mé isiya ankò pi danjéré !

Man pa té tro sav sa pou té réponn, man di’y konsa :

-         Ga sa, si ou pa dakò épi vakabonajri-tala, sanmdi bonmaten  désann douvan Lakatédral!

 

Zot sav ni boug ki pa djè enmen palé pou ayen, tann sa yonn di :

-         Sé pa dot ki lo gaz lafimen sé avion « la patrouille de France » la ki simen an kochoni anlè tet-nou.  An plis di sa, lafimen an té blé blan rouj, sa sé mové sin !

Vréman, vréman, ni boug ki enmen palé pou ayen !

Man tann anlot di :

-         Pou tout lo bordel-tala sispann, fo nou alé an swasannkatoz la lamenn !

I poko té fini di sa, anlot koupé pawol li ek i di :

     -  Mé wi, sé pas zot lé chanjé ki fè tousa ka rivé nou !

Palapenn man di zot, sé té an swasanntrèzis ki vréyé fion-tala !

 

Antouléka, Niko la, i ka gadé jan isi débat kon dé mal krab dan an menm tou. I pa konnet kréyol mé i asiré ki « dé mal krab pa pou rété dan an menm tou ». Asirépapétet le 17 ek le 24 janvié lanné prochenn, nou ké sav ki manniè krab-la ka dékalé a.

Sé la nou ké sav asou ki sa nou ka tonbé oben chwézi : 73 oben 74 !        
Partager cet article
Repost0
20 octobre 2009 2 20 /10 /octobre /2009 00:52

Partager cet article
Repost0
11 octobre 2009 7 11 /10 /octobre /2009 05:54

Article paru dans Le mag du 10 au 16 octobre 2009 par Barbara OREL

Partager cet article
Repost0
6 octobre 2009 2 06 /10 /octobre /2009 03:02

KREYOLAD 286

 


Siyak blé blan rouj

 

 

An simenn apré Kasav  Difé viré limen pas sa ka vini cho pou lajénes.

Ni trantan yo ka mandé respé, lanmou épi fraternité, mé jénes atjelman ka sanm i  pa ka tann mach. Ni jennjan ki jis koki zié an lot ek mété dé fanmi’y dan lapenn. Tianmay lé antré lékol épi chivé tet chadron, nat épi loks. Ou sé di nou pa sav la Matinik ka alé.

Moun pa djè rité konfians dan lajistis. Ni adan ka jik di lajistis pa jis. Dé boug jik rifizé manjé ek mété lavi-yo an danjé pou dosié-yo vansé.

 

Menm pou manjé pwason isi, pa ni konfians ankò. Konsomatè Matinik ka rifizé manjé pwason, pas yo di sirik épi langous ni klordékòn. Ou pa janmen sav la pwason an pé alé pas lanmè pa ni branch. Pou lajan-yo pa ni lapenn bat-yo-dapré yo- yo simié pwason enporté. Toupandan Lamarin anni déklaré tout koté an lanmiè polié. Kisiswa Galion, Robè, Simon oben Fodfrans. Moun pé pa manjé sirk oben langous ankò

Es pwason-tal pli bon ki ta isi ?

Sé lé péchè ki lé péyè mabré sé pa fyo ki lé poliè.

 

Sanmdi, Kolektif 5 févriyé té envité moun pou manifesté an lari anvil, anlo moun pa djè tann. LKP mété pasé ven-mil moun an lari, jan Gwadloup pa té ni « La patrouille de France » pou alé wè.

Dimanch tout moun tann pou vini fè lafet épi « La patrouille de France ». Pa té ni plas pou mété moun afos Lasavann, Lafransez ek Malékòn (silon sa zot simié) té plen.

 

Antouléka, moun té bien kontan vini yonn anlè lot la savann pour wè « La patrouille de France ». Apré espektak la, moun té kontan telman yo oubliyé zafè lagrip A. Tout moun té lé menyen sé pilot la akondi sé dé estaw. Larmé an siel fè an bel lafet Matinik. Toupandan moun ka réfléchi red asou sa pou yo chwézi ant 73 épi 74.

Pa koté Lariviè-Salé, apré sizè moun té ka voté toujou. Sa pa fet kom dabitid. Dédé di i pa kontan man tann li di :

Man ké alé oti préfé a pas sa pa ni labitid fet konsa !

Kantapou Louifé, i pa réponn lé jounalis afos i té anrajé,chouval li pa douvan adan balotaj-la. Daniel wo, i bien i di épi an vwa feb :

-         Ayen pé pa fet san mwen, nou ké wè!

 

« La patrouille de France » ka véyé asou moun Matinik ka lévé zié an siel akondi yo lé wè an limiè, mé sé siyak blé blan rouj yo ka wè.

Partager cet article
Repost0

Présentation

  • : Le blog de jude duranty
  • : Publication régulière de textes créoles contemporains Kréyol tou lé jou
  • Contact

Recherche

Liens