Bel poveb kréyol 72
« Sé pa menn jou ou manjé tè bouden’w ka anflé », mé délè « sé pa sa’w manjé ka fè’w mal sé sa’w ka di ».
Bel poveb kréyol 72
« Sé pa menn jou ou manjé tè bouden’w ka anflé », mé délè « sé pa sa’w manjé ka fè’w mal sé sa’w ka di ».
Bel poveb kréyol 72
« Sé pa menn jou ou manjé tè bouden’w ka anflé », mé délè « sé pa sa’w manjé ka fè’w mal sé sa’w ka di ».
Premier CD de la Chorale l'Orchidée sorti en
2002 et produit par Hibiscus Record.Bel poveb kréyol 72
« Sé pa menn jou ou manjé tè bouden’w ka anflé », mé délè « sé pa sa’w manjé ka fè’w mal sé sa’w ka di ».
KREYOLAD 285
Pwason pwazon
Péchè Matinik ké ni pou ay chaché anlot travay pou fè, magré chomaj la. Mari pa kontan é Rèné anrajé kon an kong pas lé Zafer maritim di pwason Fodfrans pwézonnen, san di egzaktiman koté. Es pwason ki an labé a pa ka alé Lanmanten épi viré monté pabò Chechè ?
Kantapou Moris, li non pli pa djé pas yo di pwason Ofranswa ni klordékòn.
Es pwason bato a pli bon ?
Ni an boug ki di mwen :
- Sé sa selman man ka manjé pas man asiré an déwò a pa ni klordékòn !
Antouléka, man konstaté ki sé pwason éti yo di ni klordokòn la, sé direktiman sa jan isi. Sad, langous, viej kay, patat épi kisasayésa..
Tout moun an resztoran sé langous yo lé manjé.
Es nou koumansé péyé néglijans nou ?
Yo toujou di nou pwason pli bon ki viann, atjelman es nou pé manjé pwason sé péchè nou an ?
Es tousa sé pa pou nou kouri alé achté viann konjlé ?
Es nou ké kouri an libsèvis pou achté pwason glasé ?
Ki tan lé poliè ké péyè ?
Poulemoman sé lé péchè ki lé péyè pas pou lapéti nouvel-tala, pwason yo ka rété anlè kont yo. Déjapouyonn, senn pa ka djè maré pak, é péchè ka brilé bon lésans (menmsi i détaksé) pou alé chaché yo jik miklon.
An bagay lè an ton té rivé, tout té ka vann dan an moman, atjelman i ka rété anlè kont péchè a. Lè yo glasé’y es sé pa alè-tala i ké fè moun mal ?
Epi yo ké di :
- Zot wè, pwason an pwézonnen an moun !
Es sé pa konportasion nou ka mélé nou?
Es sé pa nou menn ka pwézonnen kò-nou ?
Man pa djè ni labitid manjé langous, man mandé an péchè sèvi mwen bien. Lè man pran dé tjilo varé, i jik ba mwen an liv anlè’y.
Man pa rifizé’y, man ka manjé’y an tout kalté sos, an blaf, an dob, an koubouyon pa menm pale lè i bien fri.
Man ké wè apré si pwason ni pwazon.
Bel poveb kréyol 71
« Lariviè débòdé pa anpéché pasé, mé i pa anpéché’w tounen » sé bien pou sa « lavalas fet, i pa bouché goj krapo ».
Kréyolad 284
Ou pa ka sav
Boudoum : épi an « Asipipi » labann a Pipo, Joslin, Joj, Jakob épi Janklod mété tout moun dakò.
Kisiswa lé swasanntrèzis, ki di :
- Ni trantan nou ka pran médikaman-tala é sa toujou ba nou bon soulajman !
Kantapou lé swasannkatòzis, yo di :
- Fo fini épi zafè istad pabò Dilon, atjelman nou dakò pou Latriom menm si sé pou pliziè konsè ! Pas fo jan isi fo nou pran responsabilité-nou. Si nou enmen Kassav fo nou péyé tiké-nou. Sé nou menm ki pou mennen bak-nou !
Poudayè, savrè si sé pa pou sa, lé zorganizatè mété twa dat anplis pou té rivé kontanté tout moun.
Kom toujou ni moun ka palé pou ayen, ni an boug ki di mwen :
- Poutji yo pa mété 30 dat padavwè yo ni trantan ? Konsa nou té ké wè pou toulbon sa ki fanatik Kassav.
Man réfléchi, mé man pa réponn man té boudé kon an doubsis lè man tann Pipo chanté : « pa fè parizien, man ké dématé jé a anlè’w…. »
Toupandan Joslin té ka mandé « Solèy » pas « Kay manman la tè té ka tranblé» pabò Latriom.
Joj gadé an tifanm anfom, ki té ni an gro kapital a libéré, épi i di :
- Man malad a’w !
Janklod ki té ja ka gadé’y dépi avan’y pas i té anvi « Kolé séré » épi’y di’y vitman :
Avèw’ doudou……
Man jis kwè Joj vini titak tenbré, pa i pa té ka rété kriyé an mwé : « Eva, Eva, Eva…. » I ni ki lè Joslin di’y :
- « Mi tjè-mwen » ! sa kom fè’y viré tibren larel. Mé i pa ni tan fini, pas Jakob di Joj :
- Si ou malad, pa bizwen ay lopital « Zouk la sé sel médikaman » ki ni, an plis di sa sé « Mizik a Bondié »!
Lè Joj tann sa, dot moun kon’y té malad tou. An final di kont, apré an bel « Oh Madiana » sa « Soulajé yo » pas yo té ja bien « Siyé bwa » ek yo mandé moun alé Latriom pandan 8 jou.
Mi sé la, jenn kon vié, avokté kon koklez té ka di ba jénérasion-yo « An nou alé » ou pa ka sav la pié ka mennen tet. Kom sé an sel Kassav ki ni, ou pé jwenn épi an « Bel kréati » mé osi an « Soukougnan » alow :
- « An nou alé wè Kassav ! »
Ni an boug ki mandé-mwen, Jid :
« Ou lé » ?
Kom man té adan an « Mové jou » man pa réponn li.
Bel poveb kréyol 70
Afos « atann anlè kannari bel mè’w, ou ka mò fen » mé sé pa tou di kouri, fo sav la ou ka alé é la ou pé paré si an ka lapli.
KREYOLAD 283
I pati !
Lasimenn pasé, ni an kous ki pati. Sé pa kon ta Dikos éti Jozef (an manmay Sent-Lisi) rivé douvan anlot boug Gwadloup (Edi) ki té anvi jwé boula.
Sé anlot kous pou an pati boug ki lé kondui destiné Matinik, anlot manniè pou dirijé péyi-a ki ka pran bon fè épi, moun an chomaj, lantoupriz ka fèmen kon Mariwont ou ka menyen.
Pa koté Chelchè, lé swasannkatòzis fè an konsit piblik épi OBJEKTIF 74, pou montré moun fo pa tadé, pas i ja ka ta. Matinik ni an chimiz tro piti, fo chanjé’y pou ni anlot éti ou pli alez.
Lé swazanntrèzis pou pa ped tan-yo, fè ta-yo épi DINAMIK 73. Asiparé yo di : « pou pli ta pa pli tris », ek Matinik sé an bel katkat, mé i pa ni bon chofè pou mennen’y.
Fodi, pa koté Lariviè-Salé sa té cho toubannman dimanch. Dédé fè tout kanmarad-li vini pou bay an pal. I jik di Eleksion minisipal la enpòtan pou komin li mé pou tout Matinik.
I pofité vréyé bon lavwa kont lé swasannkatòzis pas Lwifé ki ka vini kont li pou artik-tala. I lé an Matinik responsab.
Kantapou Dani i di sé lotolomi i lé.
Sé bien pou sa adan menm komin la, Serjo di :
- Man lé an lotolomi, mé man pa présé, man pa lé fè fou !
Asiparé i té ké di :
- Chaben épi anlot i pa nonmen fè an chéma ba Matinik ek yo mété’y adan an ajanda, i pa dakò pou sa!
Adan tout lo welto chak moun an, pep la ka éséyé konprann kon i pé. Lè yonn di an bagay ki kom klè, anlot menm parti a ka ajouté anlot pawol ki ka pli mété moun an nwè.
An pati ka di sa senp. Pou sa réponn asou difikilté Matinik, fo Matinitjé fè zafè-yo yo menm.
An konpanyi ka di, fodra pa menyen ayen, pas adan mannkè a yo yé a, i bon konsa.
Anlot ka réponn, fo pep la désidé limenm.
Ki manniè pep la pé désidé san moun i fè tan éli ?
Tousa fè Piéro mandé yo fèmen tout désidè Matinik dan an péyi kontel Sent-Lisi épi toutan yo pa rivé tonbé dakò asou manniè pou dirijé Matinik, yo pa ka sòti.
Tout sé bagay-tala ka fè moun bwè let anlè tet-nou pou di nou pa ka rivé tonbé dakò.
Anni gadé « Lisé Chelchè », sé an mènas pou liséyen i ka tonbé an chipan’y. Yo pé pa rifè’y. Yo pé pa ranjé’y é.
Mé sé sa la démokrasi tou. Chak tet chak espri é yo tout ka di yo enmen Matinik.
Es sé kò-yo oben Matinik yo enmen pou toulbon ?
KREYOLAD 283
I pati !
Lasimenn pasé, ni an kous ki pati. Sé pa kon ta Dikos éti Jozef (an manmay Sent-Lisi) rivé douvan anlot boug Gwadloup (Edi) ki té anvi jwé boula.
Sé anlot kous pou an pati boug ki lé kondui destiné Matinik, anlot manniè pou dirijé péyi-a ki ka pran bon fè épi, moun an chomaj, lantoupriz ka fèmen kon Mariwont ou ka menyen.
Pa koté Chelchè, lé swasannkatòzis fè an konsit piblik épi OBJEKTIF 74, pou montré moun fo pa tadé, pas i ja ka ta. Matinik ni an chimiz tro piti, fo chanjé’y pou ni anlot éti ou pli alez.
Lé swazanntrèzis pou pa ped tan-yo, fè ta-yo épi DINAMIK 73. Asiparé yo di : « pou pli ta pa pli tris », ek Matinik sé an bel katkat, mé i pa ni bon chofè pou mennen’y.
Fodi, pa koté Lariviè-Salé sa té cho toubannman dimanch. Dédé fè tout kanmarad-li vini pou bay an pal. I jik di Eleksion minisipal la enpòtan pou komin li mé pou tout Matinik.
I pofité vréyé bon lavwa kont lé swasannkatòzis pas Lwifé ki ka vini kont li pou artik-tala. I lé an Matinik responsab.
Kantapou Dani i di sé lotolomi i lé.
Sé bien pou sa adan menm komin la, Serjo di :
- Man lé an lotolomi, mé man pa présé, man pa lé fè fou !
Asiparé i té ké di :
- Chaben épi anlot i pa nonmen fè an chéma ba Matinik ek yo mété’y adan an ajanda, i pa dakò pou sa!
Adan tout lo welto chak moun an, pep la ka éséyé konprann kon i pé. Lè yonn di an bagay ki kom klè, anlot menm parti a ka ajouté anlot pawol ki ka pli mété moun an nwè.
An pati ka di sa senp. Pou sa réponn asou difikilté Matinik, fo Matinitjé fè zafè-yo yo menm.
An konpanyi ka di, fodra pa menyen ayen, pas adan mannkè a yo yé a, i bon konsa.
Anlot ka réponn, fo pep la désidé limenm.
Ki manniè pep la pé désidé san moun i fè tan éli ?
Tousa fè Piéro mandé yo fèmen tout désidè Matinik dan an péyi kontel Sent-Lisi épi toutan yo pa rivé tonbé dakò asou manniè pou dirijé Matinik, yo pa ka sòti.
Tout sé bagay-tala ka fè moun bwè let anlè tet-nou pou di nou pa ka rivé tonbé dakò.
Anni gadé « Lisé Chelchè », sé an mènas pou liséyen i ka tonbé an chipan’y. Yo pé pa rifè’y. Yo pé pa ranjé’y é.
Mé sé sa la démokrasi tou. Chak tet chak espri é yo tout ka di yo enmen Matinik.
Es sé kò-yo oben Matinik yo enmen pou toulbon ?